Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Crkva i društvo

Stranica 9 od 23 (112 naslova)
Između slobode i podložnosti
  • Nakon nedavno objavljene knjige Slobodni i ponosni u društvu , pojavljuje se i ova druga knjiga istoga autora s istim podnaslovom i vrlo sličnim polazištima.Naime, knjiga je nastala kao plod njegova višegodišnjega zauzetog promišljanja o djelovanju k...
  • 75,00 kn
Slobodni i ponosni u društvu
  • Namjera je ove knjige da svakom čitatelju omogući objektivnu ljudsku i kršćansku prosudbu o gotovo svim relevantnim temama i problemima koji su se pojavili u hrvatskom društvu posljednjih godina. Taj govor u skladu je s vjekovnom praksom socijalnog n...
  • 75,00 kn

Svećenik - kome da služi Tomislav Janko Šagi-Bunić

Svećenik - kome da služi
  • Uloga svećenika u životu i poslanju Crkve općenito se precjenjuje. Možemo reći da biskupi više-manje sude o svećenicima tako kao da o svećenicima uglavnom sve ovisi. Ali to isto misli i narod. To je još nenadvladana baština dugovijeke klerikalizirane...
  • 45,00 kn

Tržište i nejednakost Giovanni Bazoli

Tržište i nejednakost
  • Podijeljena u tri poglavlja posvećena globalizaciji, odnosu između demokracije i tržišta, kršćanskom djelovanju u slobodnoj i solidarnoj ekonomiji i ova knjiga uglednoga talijanskog znanstvenika i bankara predstavlja pokušaj osvjetljavanja nekih druš...
  • 50,00 kn

Etičke dvojbe hrvatskog društva Josip Grbac Josip Grbac

Etičke dvojbe hrvatskog društva
  • Knjiga riječkoga moralista jedna je od onih koje pogađaju bit mnogih problema u suvremenome hrvatskome društvu. Autor propituje etičke stavove kršćanske vjere i zalaže se za efikasniju kršćansku etiku koja bi obuhvaćala sve segmente ljudskoga djelova...
  • 98,00 kn
Stranica 9 od 23 (112 naslova)

Misao dana

Kada bismo morali pokušati ukratko odgovoriti na pitanje što Novi zavjet shvaća pojmom „Bog“, taj bi odgovor mogao glasiti samo ovako: Bog, to je Otac Isusa Krista. Bog, to je onaj kojemu je Isus govorio „Oče“. Ali, time nipošto nije dano „kristološko suženje“ koje bi ostalo u uskom personalizmu i u čistomu povijesnom mišljenju koje bi zaboravljalo širinu stvarnosti; time je, štoviše, preuzeto temeljno polazište Staroga zavjeta, a s njim i širina ljudskoga pitanja o Bogu. Stari zavjet time je počeo otkrivati Boga kao nečijega Boga, kao Boga ljudi; definirao ga je polazeći od ljudi: kao Boga otaca. Isus se sasvim dosljedno uvrštava u ovu predaju Izraelove vjere. Bog je za nj nečiji Bog, njegov Bog. On shvaća Boga kao „svojega Boga“, toliko da ga dosljedno naziva svojim Ocem, a ipak toga „svog“ Boga, koji je njemu sasvim osobno Bog, smatra istovjetnim s Bogom otaca. (Joseph Ratzinger/Benedikt XVI. „Dogma i navještaj“)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.