Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Drugi vatikanski koncil

Stranica 3 od 5 (21 naslova)
Posljednje koncilsko zasjedanje
  • Predavanja koja su temelj ovom četvrtom i posljednjem malom izvještaju s Koncila proširena su, nadopunjena i međusobno povezana tako da pruže preglednu opću sliku zaključnog zasjedanja Drugoga vatikanskog koncila. Autor je na taj na način pokušao pre...
  • 35,00 kn
Rezultati i problemi trećega koncilskog zasjedanja
  • Kad su se 21. studenog 1964., nakon dvomjesečnog rada, koncilski oci razišli, nad njihovom se radošću, usprkos tradicionalnom blještavilu zaključnog zasjedanja, bila nadvila sjena. Istina, sretno su usvojili konstituciju o Crkvi za čiju se jezgru nau...
  • 35,00 kn
Kratka povijest Drugoga vatikanskog koncila (1959.-1965.)
  • Dana 25. siječnja 1959., ni tri mjeseca nakon svog izbora na nasljednika Pij XXIII. priopćio je odluku o sazivanju novoga koncila, koji će se zvati Drugi vatikanski. Upravo tom neočekivanom odlukom čovjeka koji je trebao biti tek prijazni papa započi...
  • 90,00 kn

Prag na trag Bono Zvonimir Šagi

Prag na trag
  • 40,00 kn

Kompendij socijalnog nauka Crkve Papinsko vijeće "Iustitia et pax"

Kompendij socijalnog nauka Crkve
  • Socijalna dimenzija kršćanske vjere prisutna je - u teoriji i praksi - od početaka kršćanstva, a razvija se dinamički i progresivno u koordinatama vremena i kulture. Tijekom svoje povijesti, a osobito u posljednjih stotinu godina, Crkva je javno izno...
  • 160,00 kn
Stranica 3 od 5 (21 naslova)

Misao dana

Kada bismo morali pokušati ukratko odgovoriti na pitanje što Novi zavjet shvaća pojmom „Bog“, taj bi odgovor mogao glasiti samo ovako: Bog, to je Otac Isusa Krista. Bog, to je onaj kojemu je Isus govorio „Oče“. Ali, time nipošto nije dano „kristološko suženje“ koje bi ostalo u uskom personalizmu i u čistomu povijesnom mišljenju koje bi zaboravljalo širinu stvarnosti; time je, štoviše, preuzeto temeljno polazište Staroga zavjeta, a s njim i širina ljudskoga pitanja o Bogu. Stari zavjet time je počeo otkrivati Boga kao nečijega Boga, kao Boga ljudi; definirao ga je polazeći od ljudi: kao Boga otaca. Isus se sasvim dosljedno uvrštava u ovu predaju Izraelove vjere. Bog je za nj nečiji Bog, njegov Bog. On shvaća Boga kao „svojega Boga“, toliko da ga dosljedno naziva svojim Ocem, a ipak toga „svog“ Boga, koji je njemu sasvim osobno Bog, smatra istovjetnim s Bogom otaca. (Joseph Ratzinger/Benedikt XVI. „Dogma i navještaj“)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.