Hrvatski katolički pokret

U povodu stote godišnjice održavanja Prvoga hrvatskog katoličkog sastanka, u Zagrebu i Krku je od 29. do 31. ožujka 2001. održan Međunarodni znanstveni skup posvećen Hrvatskom katoličkom pokretu (HKP). Na skupu je sa svojim predavanjima sudjelovalo pedesetak povjesničara, teologa, sociologa i drugih znanstvenika iz nekoliko europskih država. Prva cjelina Zbornika donosi članke koji objašnjavaju povijesne okolnosti u drugoj polovici XIX. st. koje su dovele do osnivanja HKP-a. U njoj autori priloga sagledavaju nastanak Pokreta u europskom kontekstu, ali uočavaju i njegove posebnosti vezane isključivo za hrvatsku društvenu zbilju. Druga cjelina prvenstveno obrađuje događaje vezane uz i oko Prvoga hrvatskoga katoličkog sastanka te njegovo značenje za nastanak i daljnji razvoj samoga Pokreta. U trećoj cjelini Zbornika obrađeno je više tema koje pobliže objašnjavaju prvu fazu djelovanja HKP-a u razdoblju postojanja Austro-Ugarske Monarhije. Više je autora u svojim člancima ukazalo na vrlo čestu isprepletenost organizacija HKP-a s politikom. U tom je kontekstu posebno istaknuta uloga članova Hrvatskoga katoličkog seniorata i njegova političkog angažmana u sudbonosnim danima silaska Austro-Ugarske Monarhije s povijesne pozornice i nastanka prve južnoslavenske državne zajednice - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.). Četvrta se cjelina odnosi na djelovanje Hrvatskoga katoličkog pokreta između dvaju svjetskih ratova i obrađuje više od dva desetljeća javnoga djelovanja organiziranih katolika u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Jedna od središnjih tema međuratnog djelovanja HKP-a bio je i spor unutar katoličkih redova izazvan uvođenjem KA. U više je članaka ukazano na neuspjeh stranačko-političkog organiziranja hrvatskih katolika (Hrvatska pučka stranka). Na kraju Zbornika su dodani životopisi najistaknutijih pripadnika HKP-a, odnosno KA u Hrvatskoj. To je učinjeno ponajprije zbog toga što u postojećim enciklopedijama i leksikonima te znanstvenoj, stručnoj i publicističkoj literaturi ti ljudi dosada, uglavnom, nisu imali svoje mjesto, ili su njihove biografije napisane tako da je iz njih, u pravilu, nemoguće zaključiti jesu li imali bilo ikakvu vezu s nekom od organizacija HKP-a, odnosno KA. Neki prilozi u Zborniku nisu bili izloženi na znanstvenom skupu, nego su nastali kasnije bilo na poticaj Uredništva, bilo na prijedlog samih autora.