Kana, kršćanska obiteljska revija, siječanj 2014.

U uvodniku siječanjskoga broja Kane, kršćanske obiteljske
revije, Josip Grbac posvješćujući aktualni trenutak piše o hrvatskim
potajnim novogodišnjim željama, tj. o onome što želi svakome građaninu
naše domovine. Popis želja na neki način dotiče gotovo svaku
hrvatsku obitelj, jer autor želi: manje korupcije, poštenog poslodavca,
više države, manje činovnika, te slobodu od dužničkog ropstva.

Sve nabrojano, a moglo bi se nabrajati unedogled, zapravo tvori
infrastrukturu ili podlogu sreće kojoj težimo u ovoj godini, ističe
Grbac, te pojašnjava kako pod pojmom sreća misli ne samo na
materijalno blagostanje, nego sreću shvaća kao fizičko i mentalno
zdravlje, kao sposobnost čovjeka da se posveti kvalitetnim odnosima s drugima,
kao osnovni preduvjet kvalitetnim odnosima unutar obitelji. U tom
kontekstu zaključuje zdravlje, tolerancija, ljubav, sve ono što smo jedni
drugima poželjeli na početku godine uvelike ovise o tome hoće li se i do kada
hrvatski građanin osjećati kao žrtva više ili manje vidljivih kreatora njegove
sudbine, ili će konačno, njegovo potpuno ljudsko dostojanstvo postati svima,
ama baš svima, a pogotovo onima najodgovornijima u Hrvatskoj, najveći
prioritet.

Uz papinu pobudnicu Radost evanđelja Stjepan Baloban ističe hitnost
otvaranja u crkvenim medijima prostora za raspravu o onome što sa sobom nosi
pontifikat pape Franje, a to je preobrazba Crkve. U tom duhu se nastavlja i
teološko razmišljanje Tončija Matulića naslovljeno Geste i riječi dobroga
pape Franje – osobe za sva vremena. Autor podsjeća, kako papa Franjo ne
propušta nijednu prigodu da svojim gestama posvjedoči dobroga, a ne samo
vrhovnoga pastira Crkve, uprizorujući najvažniju vrlinu pastira da privlači
sebi svoje vjernike i da se njegovi vjernici odazivaju na poziv svoga pastira
baš kao što Krist privlači svoga ovozemaljskog namjesnika Franju, a Franjo se
odaziva na glas svoga Gospodina i Učitelja – Krista.

Milan Šimunović nastavljajući niz Prenošenje vjere danas upućuje na
radost zbog Isusova čovještva. Autor ističe, da je za kršćane bitna
Isusova bogočovječnost, a to znači da Bog (Otac) visoko cijeni izvornu
ljudskost. Štoviše, Isus je rođen kao čovjek jer je tako Otac htio. I ako se
zanimamo za Isusa, nužno je poštovati parametre po kojima je htio biti Bog 's
ljudskim licem' i čovjek 's božanskim licem' u istoj osobi.



Siječanjski broj donosi i dva nekrologa, fra Zvjezdanu Liniću i fra Anđelku
Badurini. Također je prigoda sjetiti se visokoga jubileja, 90. rođendana fra
Bonaventure Dude.



Sugovornica Kane je voditeljica Prihvatilišta za beskućnike Ruže sv.
Franje Vilma Mlinarić s posebnim naglaskom kako su beskućnici dočekali
Božić, te o velikom angažmanu svjetovnih franjevaca koji po primjeru sv. Franje
daju svoj obol dostojanstvu ljudske osobe. O svom iskustvu u prihvatilištu, te
željama u 2014. progovaraju i sami beskućnici.

Evanđelist Luka, pisac trećeg evanđelja tema je rubrike Vrijeme i
riječ Adalberta Rebić