Kana, kršćanska obiteljska revija, travanj 2019.

O najvećemu kršćanskom blagdanu Uskrsu riječ je u više
tekstova novoga, uskrsnoga broja Kane.

Tako Martina Vuk piše o Uskrsu kao aktivnoj
nadi i znaku kršćaninove moralne zrelosti. Autorica je doktorandica na katedri specijalne
moralne teologije i kršćanske socijalne etike na Sveučilištu u Friburgu u
Švicarskoj.  „Otvoriti se nadi znači
primiti i vjerovati; to znači čekati, ustrajati i onda kad se pričinja da je
Bog 'zatvorio vrata' i na molitve ne odgovara u naše vrijeme i na naš način“,
piše ona.

Tekst molitveno-meditativnog određenja naslovljen „Gospodin moji i
Bog moj“ potpisuje Tomislav Salopek, a opširniji egzegetsko-teološki članak
„Uskrsnuće od mrtvih kod Pavla“ piše Darko Tepert. „Kao i kod drugih
novozavjetnih pisaca, Kristovo se uskrsnuće nalazi u središtu Pavlova
vjerovanja. Stoga se u Poslanici Rimljanima i može pročitati rečenica: 'Ako
ustima ispovijedaš da je Isus Gospodin, i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio
od mrtvih, bit ćeš spašen'“, piše uvodno dr. Tepert.

O Uskrsu u zemlji vatre i
leda riječ je u prikazu djelovanja s. Celestine Gavrić, karmelićanke Božanskoga
Srca Isusova, koja govori o iskustvima iz Brazila i Islanda gdje još uvijek
djeluje kao misionarka.

Mirko Ivanjek temeljito je prikazao knjigu pape Franje
„Božja muka – nada za tebe“, dok Stjepan Lice svoj meditativno-poetski napis
posvećuje putu iz Emausa.

I s. Veronika Popić s čitateljima dijeli razmišljanje
kako radosna vijest Uskrsnuća upućuje na izlazak, što znači izlazak iz patnje,
mraka i besmisla na svim razinama ljudske stvarnosti. I onda kad sve izgleda
beznadno i bezizlazno, ta uskrsna nada daje nam hrabrosti i odvažnosti nositi
se s teretom ovozemaljskog života.

Stjepan Baloban u svojoj kolumni poziva na
suočenje s problemima u Crkvi, Silvana Migles piše o tome je li uopće moguće
negirati važnost muško-ženskih odnosa, Tado Jurić upozorava na problem
iseljavanja Hrvata, Tonči Tadića piše o Europi, Hrvatskoj i Brexitu, a na razne
nove tehnološke izazove u svijetu, koji otvaraju ozbiljna bioetička pitanja,
upućuje Odilon Singbao u svome napisu o transhumanizmu.

Josip Grbac bavi se
društvenim temama koje već dugo zabrinjavaju hrvatsku javnost te se dotiče
pitanja brodogradnje u kojem vidi sliku Hrvatske.

O osjećaju i pravilu našeg
zajedništva piše o. Bono Zvonimir Šagi, u putopisu je prikazana Sicilija, a i
ovaj broj obiluje brojnim i raznovrsnim tekstovima koji su primjereni svakome
članu kršćanske obitelji.

Kana s novim uredništvom nastavlja serioznijim, no
ipak nešto prohodnijim putem.

Čitajte Kanu – to je važno za zajedništvo te
duhovni i intelektualni rast vaše obiteljske zajednice.