Kršćanska sadašnjost d.o.o.

25. obljetnica smrti Josipa Turčinovića

U subotu, 3. listopada Kršćanska sadašnjost sa zahvalnošću, s poštovanjem i pijetetom spominje se  25. obljetnice svoga utemeljitelja i nenadmašnog direktora dr. Josipa Turčinovića. U teškome, te vjeri, teologiji i knjizi, nesklonu vremenu, zajedno s ostalim utemeljiteljima, Turčinović je za hrvatsku teologiju, vjeru i kulturu, pokrećući „Kršćansku sadašnjost“ učinio neprocjenjiv pothvat. Svojom često ponavljanom uzrečicom „Mora se moći“ zacrtao je put vlastite vjere koja, oslonjena na Providnost, smjelo i smjerno kroči prema novom.

Kršćanska sadašnjost ovu će obljetnicu, zajedno s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, obilježiti cjelodnevnim znanstveno-memorijalnim skupom „Josip Turčinović u svome i našem vremenu“ koji će se održati 4. prosinca 2015. godine u Zagrebu. O tome ćemo pravovremeno obavijestiti javnost i sve prijatelje naše kuće. Ovdje donosimo samo kratko prisjećanje na dr. Josipa Turčinovića koji je čitava sebe ugradio u našu izdavačku kuću, kao i u teologiju, crkvenost, vjeru i kulturu svoga naroda iz pera don Antona Šuljića objavljena u knjizi „Radost na dnu duše“.

*****

Josip Turčinović ubraja se u niz najboljih istarskih svećenika intelektualaca koji su svojim značajem daleko nadmašili rodni poluotok. On je sasvim sigurno, po onome što je učinio i što je značio za života i nakon njega, jedan od najvećih crkvenih ljudi druge polovice 20. st. U njemu kao da se, na neki način, sažela sva duga povijest Hrvata Istre koji su, svjesni onoga što jesu i što žele postići, djelovali mirno i staloženo, zauzeto i miroljubivo, ustrajno i posve predano – pametno, prodorno i odvažno, ali i lukavo. Bio je čovjek velikog formata u svakom pogledu: kao narav, kao svećenik, kao znanstvenik, kao menadžer, kao vizionar i kao praktičar. Posebice je uočljivo njegovo trajno nastojanje, ali i umijeće, da se evanđeoski postulati prenesu u odnose, u život i u rad - u sasvim konkretne uvjete, u posve zadane društvene i crkvene okolnosti i u kulturalno i duhovno okruženje svoga vremena. U tome je iza sebe ostavio najsjajnija svjedočanstva.

Bio je čovjek u kojem je II. vatikanski koncil našao ponajboljeg tumača, pobornika i pregaoca. Tih u govoru, nastupu i tumačenju, snažan i britak u misli, neumoran u djelovanju, opušten u druženju, samozatajan u traženju svjetovnih atributa – Turčinović je zaokružio jedan posve suvremen lik katoličkoga svećenika i intelektualca koji je i onda i danas prihvatljiv i prepoznatljiv ne samo istomišljenicima nego i onima koji drukčije misle i vjeruju.

Suutemeljivši Kršćansku sadašnjost, u njoj je i po njoj je hrvatskom i katoličkom intelektualcu i puku ponudio ono što je još kao dijete naučio da je najvažnije za duhovni rast – dobru i temeljitu knjigu. Poznavala ga je Sveta Stolica i Europa. Bio je most riječi, piscima i knjizi – gotovo savršen pontifex. Skoro da bi se, u prenesenom smislu, smjelo reći kako je na koricama suvremenoga hrvatskog misala iz 20. st. i u nekoj nevidljivoj kamenoj skulpturi humskoga glagoljaškog parka svojim životom i djelovanjem ponovno ispisao drevni zapis žakna Jurja: „Vita, vita, štampa naša gori gre. Tako ja oću – da naša gori gre!“

Budući da sâm Turčinović za života nije previše mario za objavljivanje vlastitih radova, već je, kako za njega reče drugi veliki Istranin, Aldo Starić,  „svoje vrijeme utrošio u izdavanje tuđih tekstova“, knjige njegovih izabranih teoloških spisa zaista pokazuju svu relevantnost njegova teološkoga promišljanja koje i danas, nakon više desetljeća nisu izgubila na svježini i aktualnosti.

Turčinović je duboko poznavao povijest Crkve i teologiju, povijest vjere na našim prostorima, ali i svoje vrijeme pa je, kao rijetko tko u nas, stekao uvid kako je teologija uvijek filia sui temporis, kći svoga vremena – čak i onda kad se bavi povijesnim istraživanjem. „Iz toga uvjerenja Turčinović je mogao ulaziti u suradnju s ljudima koji drukčije misle na mnogim poljima, od društvenih znanosti do filmske produkcije, a da zato nije prestao biti teologom. Premda nije napisao sustavnu raspravu ili članak o naravi, funkciji i svrsi teologije, u mnogim se njegovim radovima i na mnogim mjestima mogu naći njegova razmišljanja i stavovi o toj problematici“, napisao je u uvodu Stjepan Kušar.

Donosim nekoliko misli o širini vjere u Krista kako je ispovijeda Josip Turčinović: „Vjera otkriva de se ljudi preporađaju na život u Isusu Kristu Duhom Svetim također izvan granica vidljivoga zajedništva, ili bolje, preko granica priznate jurisdikcije Katoličke crkve; snaga Kristova otajstva dosiže i ostale kršćane nekatolike, dapače i ljude uopće nekrštene. Istovremeno vjerujemo da se sav ovaj dinamizam spasa veže uz jedno i jedino tijelo Kristovo, u kojemu Crkva katolička gleda sebe. Pa oni koji se bilo gdje na svijetu krštenjem pritjelove Kristu, makar izvan katoličkog zajedništva, kao i oni koje, sve i nekrštene, oživi milost Kristova s njihova spremna odgovora na pozive savjesti – svi bi ti morali na neki način pripasti i Katoličkoj crkvi, ili barem doći u stvaran odnos prema njoj. U tome i jest pitanje: da li joj, čime i na koji način pripadaju oni koji su i kršteni i dalje žive izvan njezine komunije, i u kakvom su odnosu s njom oni koji su među nekrštenima primili milost?“.

I pri kraju ovog podsjećanja na Josipa Turčinovića i na poučak koji je iza njega ostao, čujmo još samo jednu izabranu pouku: „Čovjek je zvan da doista čini drugačije i novo. Ono čime to čini jest ono kako vjeruje. Ta vjera ima mnogo stupnjeva: od prirodne vjere do vjerovanja Bogu da ima smisla trošiti se, činiti i ono što znamo da nema naplate…“. On je bio takav: trošio se i istrošio. Zato mu je spomen sve veći, a djelo sve grandioznije.

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.