Kršćanska sadašnjost d.o.o.

50 godina Kršćanske sadašnjosti - Znanstveni kolokvij »Vjera i kultura« (II.)

Drugo predavanje na znanstvenom kolokviju „Vjera i kultura" u okviru proslave 50. obljetnice Kršćanske sadašnjosti „Vjerska i kulturna djelatnost Kršćanske sadašnjosti u komunističkom društvu" pripremili su izv. prof. dr. Slavko Slišković i doc. dr. Ana Biočić.
Na početku predavanja kratko je oslikano vrijeme prije Drugoga vatikanskog koncila te promjene koje su uslijedile neposredno nakon Koncila, kada je 1966. potpisan protokol između Svete Stolice i Jugoslavije, a 1970. su predstavništva podignuta na rang veleposlanstava.
Poznavanje navedenih društveno-političkih okolnosti bitno je za razumijevanje nastanka, razvitka i djelovanja KS-a, čiji se naziv prvi put spominje u časopisu Svesci 1966., koji je tiskalo Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, a namjera mu je bila ići ukorak s vjerskom politikom Koncila, odnosno prenijeti ideje i težnje Koncila u Jugoslaviju, te pokrenuti dijalog. Naglašeno je kako su Svesci izazvali reakciju javnosti ne samo u teološkim krugovima, nego i u širim političkim krugovima intelektualaca i javnih djelatnika.

Sljedeća faza je odvajanje od Hrvatskoga književnoga društva sv. Ćirila i Metoda i 1968. osnivanje Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost. Time počinje opsežan i sveobuhvatni rad koji je nadmašio publicističku djelatnost. Naime, čini se da su osnivači Svezaka imali dalekosežnije ciljeve koje su prema recepciji javnosti držali realnim i ostvarivim, progresivnost ove skupine razvidna je iz odabira tematike, novog stila, izdavačkih planova i organizacije rada. Stoga je zagrebački nadbiskup Franjo Šeper 22. veljače 1968. izdao dekret o utemeljenju te nove ustanove.
U tim prvim koracima bilo je mnogo problema uslijed nedostatka sredstava, prostora i suradnika, dolazi do izražaja spremnost onih prvih suradnika na žrtvu i odricanje kako osobnu, tako i članova različitih redovničkih zajednica koje su ustupile svoje prostore.

Kršćanska sadašnjost nagovijestila je smjer kojim želi ići: otvaranje duhu ekumenizma i širenje koncilskoga duha. Dolazi do izražaja i briga o vjernicima laicima te oko kateheze. Kasnije slijedi „Teološki četvrtak" te suradnja s drugim izdavačima osobito kad je riječ o Zagrebačkoj Bibliji.
Ono po čemu se čini da je KS doista bila u duhu Drugog vatikanskog koncila je vjernost tradiciji i osluškivanje potreba vremena.
U predavanju se kratko osvrnulo i na osnivanje Teološkog društva KS-a 1977. kojim se vizionarski željelo iskoristiti vrijednosti poretka za dobro Crkve.
U zaključnom dijelu naglašeno je kako je djelovanje KS-a uvelike nadišlo okvire publicističke djelatnosti i granice Crkve u Hrvata te je bilo od krucijalne važnosti za katolike, ali i druge kršćane u čitavoj Jugoslaviji i širem području komunističkih zemalja u smislu evangelizacije u Crkvi, ali i omogućujući ulazak teologije ponovno na društvenu pozornicu čime je KS od izdavačke kuće i teološkog društva prerasla u pokret pokoncilske obnove.

Preuzeto: IKA

Misao dana

Mi jadikujemo zbog zloće drugih i vičemo na pokvarene, snebivamo se nad zlodjelima i besramnostima, proklinjemo okrutnosti i nepravde, srdimo se na nered i oklijevanje! A to ne koristi! Trebalo bi svetaca! Trebalo bi početi proživljavati Božju ljubav, unijeti svuda poštenje, značajnost, čistoću. Trebalo bi da počnemo mi! Među sobom. Da pomogne siromah siromaha, utješi tužni tužnoga. Da umanjimo zloću i pokvarenost, da budemo sami čuvari čistoće! Da ozbiljno počnemo unositi novi duh Kristov u našu sredinu i da se to osjeti, da počnemo ozbiljno izgrađivati kraljevstvo Božje ovdje u našem Zagrebu! (Tomislav Janko Šagi-Bunić)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.