Kršćanska sadašnjost d.o.o.

BOŽIĆNI BROJ KANE

U novome broju kršćanske obiteljske revije „Kana“ za prosinac više je priloga posvećenoj božićnim temama.
Tako se Josip Grbac u svojoj kolumni naslovljenoj „Božićni humanizam i hrvatska stvarnost“, zauzetim promišljanjem, u svjetlu Božića, bavi kako našom vjerničkom tako i našom društvenom zbiljom.
„Božićni humanizam nalaže da svi imaju jednako temeljno ljudsko dostojanstvo, bez obzira na njihovu moć, bogatstvo, sposobnost izražavanja i manipuliranja. Taj humanizam ne poznaje diskriminacije između onih koji imaju pravo glasa i onih koji ga nemaju. On ne dopušta omalovažavanje onih koji zahtijevaju poštovanje vlastite vjere i svjetonazora“, piše, među ostalim, Grbac referirajući se na činjenicu da božićna sloboda nije samo individualna nego i društvena vrijednost i tvrdi kako mi u Hrvatskoj „još uvijek shvaćamo slobodu samo kao individualni čin, bez perspektive u budućnost i u dobro zajednice“ te da smo „prije dva desetljeća stekli neovisnost, ali i samo djelomičnu slobodu“ dok „vrijednosti koje promovira Božić jesu i vrijednosti istinske demokracije“.
Sličnim se pitanjima bave i Stjepan Baloban u svojoj kolumni naslovljenoj „Tko unosi podjele u hrvatsko društvo?“ i Tonči Matulić u kolumni pod naslovom „Odlučivanje naroda o braku pretvorilo se u odlučivanje o narodu“.
Osvrćući se na aktualna pitanja vezana uz referendum o braku kao zajednici žene i muškarca, Baloban tvrdi: „Protivnici referenduma, predvođeni trenutačnom političkom vlašću, pokrenuli su do tada u demokratskoj Hrvatskoj nezabilježenu 'prljavu kampanju' u kojoj se nisu birala sredstva kako bi s ocrnilo ljude koji drukčije misle i žive…“ te se pita: Tko je u ovom slučaju unosio podjele u hrvatsko društvo? Njegov je zaključak da je to agresivna manjina predvođena aktualnom političkom vlašću.
Sličnog je stanovišta i Matulić koji minuciozno analizira predreferendumsku kampanju pri čemu se osobito kritički osvrnuo na nesnošljivost medija. No, vlasti u tom pogledu, prema njemu, imaju svoju veliku odgovornost: „Zastrašujućem stanju duha i svijesti nekih medija, nekih društvenih skupina i nekih stranaka kakvo je isplivalo na vidjelo tijekom predreferendumske kampanje nisu krivi ni ustaše, ni partizani, ni komunisti, ni nacionalisti, ni fašisti, ni antifašisti, nego su krive vladajuće politike, podjednako jučer i danas, koje se nisu ni pokušale sustavno pozabaviti starim zločinima i podvučenom krivnjom i odgovornosti, suočiti se s teškim bremenom nacionalističkoga i komunističkog nasljeđa te pokazati makar dobru volju za ispravljanje nepravdi nanesenih tolikim nedužnim obiteljima, pojedincima i skupinama sve tamo od Drugoga svjetskog rata do danas“, tvrdi Matulić.
Bono Zvonimir Šagi piše o mudrosti dijaloga uporno upozoravajući kako se iz božićnog otajstva ističe upr

Misao dana

Papa Franjo ne želi revolucionirati vjeru i moral, nego vjeru i moral želi tumačiti polazeći od evanđelja. U skladu s navjestiteljskim obilježjem evanđelja, on to ne čini apstraktnim učiteljskim jezikom, nego jednostavnim – ali ne i pojednostavljujućim – jezikom, jezikom koji je komunikativan i dijaloški, koji oslovljava i osvaja ljude. Time on ne napušta ništa od naučavanja Crkve; štoviše, on na ovaj način može pokazati da je vjera uvijek svjež i osvježujući izvor (EG 11) i istina koja nikada ne će zastarjeti (EG 265). Njegov je motiv uvjeriti vjernike u ljepotu vjere i ohrabriti ih za radostan život iz vjere. (Walter Kasper, “Papa Franjo – revolucija nježnosti i ljubavi”)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.