Kršćanska sadašnjost d.o.o.

IX. dies theologicus - Panel diskusija I.

Nakon predavanja prof. dr. sc. Josipa Oslića i prof. dr. sc. Stipe Tadića, uslijedila je panel diskusija u kojoj su sudjelovali akademik Ivan Golub, prof. dr. sc. Mirko Mataušić, mr. sc. Josip Krpeljević i mr. sc. Stjepan Brebrić, uz moderatora prof. dr. sc. Danijela Labaša.

U opuštenoj atmosferi, akademik Ivan Golub prisjetio se zajedničkih trenutaka s Vjekoslavom Bajsićem, kojega su oni kao 'poletarci' zvali Filozof, kao što je i Toma Akvinski nazivao Aristotela.

- To je bila pogođena slutnja jer on je to bio – bio je mislilac. Često smo, inače, išli na zajedničke šetnje. Jednom prilikom se rodila zamisao kako treba napraviti djelo "Ljubav". No, on je postao direktor Kršćanske sadašnjosti, a ja rektor. Ipak, njegovi članci u Kani, a moje razne crtice, bile su u konačnici govor o ljubavi, istaknuo je akademik Golub te se prisjetio još nekoliko detalja: Bajsić nikome nije govorio 'Ti', uvijek na 'Vi', pa tako i s Turčinovićem i Šagi-Bunićem.

- Govorio je kako je sretan što je rođen u jeziku gdje se razliku 'Ti' i 'Vi'.  Jedino je s jednim župnikom bio na 'Ti', a on je bio običan čovjek. Nakon nekog vremena taj župnik mi je dao snop pisama što mu ih je Bajsić pisao, ostao sam iznenađen, prisjetio se Golub, dodavši kako je Bajsić bio poznat i po tome što nikoga nije pozdravljao na ulici i imao je brz korak. Golub je istaknuo i kako su svećenici u jednom pismu upravo Bajsića predložili da se postavi za biskupa, "što govori da nije bio cijenjen samo kao filozof i mislilac, nego i kao svećenik". Golub je istaknuo i kako Bajsić nije sudio po pripadnosti, nego po istini.

Pater Mirko Mataušić prisjetio se raznih prigoda u kojima se družio s Bajsićem: na sastancima u Kršćanskoj sadašnjosti, u raznim društvima, u inozemstvu…

- On je za sebe rekao da je u duši 'šloser'. No, on je bio jako suptilan čovjek, mislilac i više od toga. U sve se razumio, pa i u kompjutere. Kada je jednom prilikom došao novi slagarski stroj, ubrzo se pokvario. Stručnjaci ga nisu znali popraviti, međutim, Bajsić je uspio. Vrednovao je tehniku i prirodoslovne znanosti.

Mr. sc. Josip Krpeljević prisjetio se Bajsića kao svoga profesora.

- Bilo ga je milina slušati. On je bio profesor koji je dolazio na satove bez pomoćnih stvari, već s torbom u kojoj je bilo nešto alata. Govorio je bez ikakvih bilješki. Bio sam pod dojmom da zna sve. Znao je svaki predmet metodološki uvesti točno i tako nas zagrijati. Pristupao je stvarnosti i to fenomenološki. Nije htio mijenjati stvarnost. Po pitanju dijaloga govorio je kako prvo treba razjasniti pojmove, jer tražimo isto, a ne mislimo isto. To su bili izvori nesporazuma. Mrzio je antiintelektualizam. Mi smo u službi Evanđelja i Istine - tako nas je poticao, prisjetio se Krpeljević te dodao kako je Bajsića krasila širina, sveobuhvatnost, metodičnost i spuštanje filozofije na svakodnevni govor, koji je bio razumljiv.

Potom se uključio akademik Golub, koji se sjetio kako je kružila priča da je Bajsiću jednom student na pitanje na ispitu 'kako znate da Bog postoji', odgovorio: 'Vidim ga!'

 - Recite brzo gdje ste ga vidjeli, da ga fotografiram! Ionako spremam naslovnicu za Kanu…, odgovorio mu je Bajsić.

Glavni urednik Kršćanske sadašnjosti Stjepan Brebrić također se u veselom tonu prisjetio svojih studentskih dana:

- Predavao mi je 'Eksperimentalnu psihologiju' i 'Kozmologiju', te je točno rekao prof. Oslić kako mu je najdraža bila 'Eksperimentalna psihologija' gdje je bilo najviše primjena biološke uvjetovanosti čovjeka i raznih anegdota. I mene su ta predavanja oduševljavala. Kozmologiju sam slušao iz zadnje klupe, a njega se i nije dalo čuti. No, on bi primijetio ako bi se zapričalo. I potom počeo pričati još tiše. Tako da si morao prestati brbljati jer je moguće da i o tebi nešto priča, rekao je mr. sc. Brebrić te je ispričao anegdotu s ispita:

- Jako se dobro sjećam ispita iz 'Kozmologije'. Pitao me je Parmenida. Naravno, nisam ga uočio kroz njegovu priču o Fifiju koji hoda Kaptolom. Taj Fifi nije stvaran nego je stvaran onaj  Fifi koji je u mojoj glavi, jer misliti i biti je isto. Činilo mi se da u njegovoj skripta ima premalo, iako je tamo sve rečeno, pa sam radije se služio Kalinovom "Povijest filozofije". Kod Bajsića imamo pojmove bića i ne-bića, a kod Kalina bitak i ne-bitak, odnosno za ne-bitak se upotrebljavaju pojmovi privid i obmana. Bajsić je odmah to primijetio, da tu nešto nije u redu, da stvar ide suvislo, ali da nešto s tim pojmovi nije u redu. Potom me pitam da li ono što spoznajemo osjetilnom spoznajom, što je to ako nije biće? Odgovorio sam privid. On ponovi pitanje, ako nije biće, što je? Ja opet – obmana. Upisao je ocjenu, nisam bio zadovoljan. Na odlasku mi je rekao: 'Pa, valjda ne-biće'. Dakle, pokušavao je od mene izvući neko razmišljanje do kojega nažalost nije uspio doći, šaljivo je rekao mr. sc. Brebrić.

Što su još sudionici ispričali, šaljive anegdote, ali i tužne realnosti – Bajsićeva frustracija oko razvoja situacije s Kršćanskom sadašnjošću, kao i osamljenost koju je osjećao… poslušajte u prilogu.

Misao dana

Neki je dječak jednom rekao svomu vjeroučitelju: »Moj tata kaže da je Biblija hrpa starih gluposti« Vjeroučitelj je duboko udahnuo i pomislio: »Gdje ćeš započeti?« Tu je knjigu napisalo oko 40 različitih autora tijekom otprilike 1500 godina, golema količina vremena utrošena je na njezino čitanje i stručno proučavanje. Ali s devet riječi dječak je odbacio sve to i još više od toga. (Michael Poole, “‘Novi’ ateizam. Deset argumenata koji ne drže vodu”)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.