Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Lipanjski broj "Kane" u znaku je pohoda Pape Benedikta XVI.

Revija na više stranica donosi osvrt na Papin pohod, a potom u rubrici „Pitanje sadašnjeg trenutka" Josip Grbac promišlja u vidu pitanja „Što ostaje nakon Pape?". U tekstu autor podsjeća na to što je očekivana Crkva, a što politika. Ako smo Papu pozvali u Hrvatsku znači li to da ćemo barem donekle usvojiti njegova usmjerenja. Teško je u cjelini hrvatskoga društva uočiti neke naznake ove spremnosti.
Nadalje autor postavlja pitanje, je li beznačajno što Papa dolazi u predvečerje pregovora s Europskom unijom? Je li beznačajno što nam je Papa došao u trenucima kada Crkva općenito proživljava jednu od najtežih kriza koja nije zaobišla ni Crkvu u Hrvatskoj, postavlja još jedno pitanje Grbac, koji i sam tekst završava pitanje „hoće li Crkva u ovome društvu biti prihvaćena kao punopravni sugovornik, ili će biti tretirana kao svojevrsna agencija kojoj se utječemo samo kada moramo popraviti vlastiti image ili kad hoćemo povisiti tiražu nekoga glasila".
O radničkom pitanju u suvremenoj Hrvatskoj u duhu 120. obljetnice enciklike Rerum novarum, svojevrsne Magna charte katoličkog socijalnog nauka u svojoj kolumni promišlja Stjepan Baloban. Kratko analizirajući stanje u Hrvatskoj, autor na pitanje „Što učiniti – čovjek prije kapitala?" podsjeća kako hrvatski intelektualci i crkveni i svjetovni ne smiju i dalje šutjeti. Oni su prvi pozvani upozoravati političare i gospodarstvenike, ali i sve druge „skrivene moćnike" i tako stvarati kritičnu masu kako bi se u Hrvatskoj stvorili uvjeti za nova radna mjesta, a mladi ljudi dobili mogućnost napredovanja i ostvarenja svojih životnih ideala i snova.
Tonči Matulić u teološkom promišljanju upozorava na „Otajstvo bezakonja kroz djelovanje oholosti u čovjeku". Autor upozorava kako društveni grijesi, poput korupcije, ali i podmićivanja, nepoštivanja zakona, moralnog i pravnog voluntarizma, netransparentnosti, koristoljubivog dodvoravanja, izigravanja demokratske procedure, medijskog zaglupljivanja javnosti, zlonamjernog podmetanja, krivog tumačenja činjenica predstavljaju nedovršenu listu suvremenih društvenih grijeha čiju pravu bit i razorne posljedice možemo razumjeti samo u svjetlu grijeha, tj. otajstva bezakonja koje podmuklo, perfidno i razorno djeluje na čovjeka.
U prilozima posvećenoj Europskoj uniji, Hrvoje Špehar odgovara na pitanje „Kako definirati Europsku uniju?". Nadovezujući se na prethodni tekst, Tonči Tadić podsjeća kako je članstvo u EU zapravo novi početak bitke koja će se voditi po novim pravilima.
Uz Papin dan o misijskom poslanju svakog čovjeka, piše Trpimir Alajbeg.
Sugovornik Kane je Anton Tamarut, koji kao duhovnik Kršćanskog katoličkog kruga naglasak stavlja na vjernika laika koji je svojim osobnim i obiteljskim primjerom, te djelatnom participacijom u društvenom i političkom životu dužan doprinositi ukupnom napretku društva.
O Katoličkoj Crkvi u Sloveniji za Kanu govori s

Misao dana

Mislim da treba imati dobro na pameti upravo osjećaj za vrijeme. Mnogi kažu da je karakteristika kršćanstva što ima osjećaj za vrijeme, tj. kršćani su ga imali, znali su da nije ovo vrijeme samo da se otrpi, da se preživi, nego su bili zainteresirani da se u tom vremenu nešto događa i nešto ostvari. (Aldo Starić, „Kršćanska vjera”)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.