Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Lipanjski broj "Kane" u znaku je pohoda Pape Benedikta XVI.

Revija na više stranica donosi osvrt na Papin pohod, a potom u rubrici „Pitanje sadašnjeg trenutka" Josip Grbac promišlja u vidu pitanja „Što ostaje nakon Pape?". U tekstu autor podsjeća na to što je očekivana Crkva, a što politika. Ako smo Papu pozvali u Hrvatsku znači li to da ćemo barem donekle usvojiti njegova usmjerenja. Teško je u cjelini hrvatskoga društva uočiti neke naznake ove spremnosti.
Nadalje autor postavlja pitanje, je li beznačajno što Papa dolazi u predvečerje pregovora s Europskom unijom? Je li beznačajno što nam je Papa došao u trenucima kada Crkva općenito proživljava jednu od najtežih kriza koja nije zaobišla ni Crkvu u Hrvatskoj, postavlja još jedno pitanje Grbac, koji i sam tekst završava pitanje „hoće li Crkva u ovome društvu biti prihvaćena kao punopravni sugovornik, ili će biti tretirana kao svojevrsna agencija kojoj se utječemo samo kada moramo popraviti vlastiti image ili kad hoćemo povisiti tiražu nekoga glasila".
O radničkom pitanju u suvremenoj Hrvatskoj u duhu 120. obljetnice enciklike Rerum novarum, svojevrsne Magna charte katoličkog socijalnog nauka u svojoj kolumni promišlja Stjepan Baloban. Kratko analizirajući stanje u Hrvatskoj, autor na pitanje „Što učiniti – čovjek prije kapitala?" podsjeća kako hrvatski intelektualci i crkveni i svjetovni ne smiju i dalje šutjeti. Oni su prvi pozvani upozoravati političare i gospodarstvenike, ali i sve druge „skrivene moćnike" i tako stvarati kritičnu masu kako bi se u Hrvatskoj stvorili uvjeti za nova radna mjesta, a mladi ljudi dobili mogućnost napredovanja i ostvarenja svojih životnih ideala i snova.
Tonči Matulić u teološkom promišljanju upozorava na „Otajstvo bezakonja kroz djelovanje oholosti u čovjeku". Autor upozorava kako društveni grijesi, poput korupcije, ali i podmićivanja, nepoštivanja zakona, moralnog i pravnog voluntarizma, netransparentnosti, koristoljubivog dodvoravanja, izigravanja demokratske procedure, medijskog zaglupljivanja javnosti, zlonamjernog podmetanja, krivog tumačenja činjenica predstavljaju nedovršenu listu suvremenih društvenih grijeha čiju pravu bit i razorne posljedice možemo razumjeti samo u svjetlu grijeha, tj. otajstva bezakonja koje podmuklo, perfidno i razorno djeluje na čovjeka.
U prilozima posvećenoj Europskoj uniji, Hrvoje Špehar odgovara na pitanje „Kako definirati Europsku uniju?". Nadovezujući se na prethodni tekst, Tonči Tadić podsjeća kako je članstvo u EU zapravo novi početak bitke koja će se voditi po novim pravilima.
Uz Papin dan o misijskom poslanju svakog čovjeka, piše Trpimir Alajbeg.
Sugovornik Kane je Anton Tamarut, koji kao duhovnik Kršćanskog katoličkog kruga naglasak stavlja na vjernika laika koji je svojim osobnim i obiteljskim primjerom, te djelatnom participacijom u društvenom i političkom životu dužan doprinositi ukupnom napretku društva.
O Katoličkoj Crkvi u Sloveniji za Kanu govori s

Misao dana

Papa Franjo ne želi revolucionirati vjeru i moral, nego vjeru i moral želi tumačiti polazeći od evanđelja. U skladu s navjestiteljskim obilježjem evanđelja, on to ne čini apstraktnim učiteljskim jezikom, nego jednostavnim – ali ne i pojednostavljujućim – jezikom, jezikom koji je komunikativan i dijaloški, koji oslovljava i osvaja ljude. Time on ne napušta ništa od naučavanja Crkve; štoviše, on na ovaj način može pokazati da je vjera uvijek svjež i osvježujući izvor (EG 11) i istina koja nikada ne će zastarjeti (EG 265). Njegov je motiv uvjeriti vjernike u ljepotu vjere i ohrabriti ih za radostan život iz vjere. (Walter Kasper, “Papa Franjo – revolucija nježnosti i ljubavi”)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.