Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Osvrt na Teološki četvrtak - "Bilo bi apsurdno kada bi Bog odustao..."

Povodom prvoga hrvatskog prijevoda knjige sv. Anzelma, Cur Deus homo, u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu je 27. ožujka održan je Teološki četvrtak na temu spomenutog naslova knjige. O važnom teološkom pitanju progovorili su dvoje cijenjenih profesora na tribini u organizaciji Kršćanske sadašnjosti, dr. s. Nela Gašpar, profesorica dogmatske teologije na Teologiji u Rijeci i dr. Nikola Stanković, profesor filozofije na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Dr. Stanković je filozofskim pristupom uveo u razmišljanje o važnosti ovog soteriološkog pitanja za srednjovjekovnu misao. Naglasio je ispravnost Anzelmovog nagnuća da pokuša razumjeti i prenijeti sadržaj vjere na papir, i to dijaloškom metodom. Dr. Nikola Stanković tako ističe da pitanje na koje autor u samom početku knjige filozofskom oštrinom negativno odgovara, jest pitanje o nužnosti Božjeg utjelovljenja.

U Bogu, dakle, ne može biti nužnosti, nego jedino sloboda. Izlagač je zaključio da je s obzirom na onodobno, ali i suvremeno goruće pitanje o skandalu Božjeg utjelovljenja, autor došao do spoznaje da je razlog spomenutog pitanja ljudska nemogućnost davanja Bogu zadovoljštine za dug grijehom prouzrokovan, a što je onda mogao učiniti jedino Bog.

Navedeno filozofsko promišljanje teološki je produbila dr. s. Nela Gašpar, iznijevši tvrdnju da bi bilo apsurdno kada bi Bog odustao od cilja da čovjeka iz ljubavi stvorenog uvede u zajedništvo sa sobom.

Kao glavnu misao sv. Anzelma, dr. Nela je istaknula Božji pothvat kojim čovjeku želi vratiti njegovo dostojanstvo izgubljeno grijehom. Sam po sebi grub pojam zadovoljštine, dr. Gašpar je uzvisila Anzelmovim poimanjem zadovoljštine kao cijene ljubavi.

Važnim za razumijevanje Anzelmove misli navela je značajku feudalnog uređenja društva u kojem je autor živio, a što je mogao promatrati kao analogiju s odnosom Boga i čovjeka koji je dužan prihvatiti činjenicu da je stvorenje.

Dr. Nela je izlaganje zaključila riječima da čovjek nije mogao sam postići puninu života, zbog čega je cilj čitave povijesti spasenja, zaključno s Božjim utjelovljenjem i otajstvom njegova života u Isusu Kristu, obnoviti čovjeka i uvesti ga u zajedništvo s Trojedinim Bogom.


Piše: Lea Ogulinac
Foto: Marijana Jakovljević

Misao dana

Povijesno zalaganje za zajedničko dobro i za sudbinu siromašnih, s jedne strane, te svijest da se Kraljevstvo ozbiljuje u svijetu putem Božjih namisli, s druge strane: to je polarna napetost kojom se vodi Bergogliova misao 60-ih do 70-ih godina. (Massimo Borghesi, „Jorge Mario Bergoglio. Intelektualna biografija”)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.