Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Osvrt na Teološki četvrtak - Je li osporavan papa Franjo?

»Papa Franjo se žestoko obrušava na crkveni karijerizam, elitizam koji je i kod nas prisutan«

Mjesečna tribina u organizaciji Kršćanske sadašnjosti "Teološki četvrtak" 17. prosinca u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu imala je za temu: "Na razmeđu razuma, istine i milosrđa: je li osporavan papa Franjo?" Don Anton Šuljić u uvodu je istaknuo kako se posljednjih godina, posebice u nekim teološkim i crkvenim krugovima govori o razlici između pape Franje i njegova prethodnika pape Benedikta XVI. Štoviše, prilično se ističu razlike, dotle da neki teolozi više i ne prate pisanje i nastupe pape Franje jer im to nije "na razini" pape Benedikta XVI. I na svjetskoj razini i u nas mogu se sresti gorljivi pobornici kako jednoga kako drugoga pape. Za razliku od dobroga dijela medijske javnosti, i svjetske i hrvatske, koja s velikim simpatijama prati papu Franju, neki crkveni ljudi i teolozi kao dao ostaju "hladni". Je li po srijedi premalo "razuma" i premalo "istine", na što nas je bio senzibilizirao papa Benedikt, i je li sad, kad tek počinje Godina milosrđa, "previše milosrđa", zapitao se uvodničar.

Prof. dr. s. Nela Gašpar, FDC, s Teologije u Rijeci Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stavila je naglasak na sam pojam milosrđa u Katoličkoj Crkvi. Ukazujući na netom otvorenu Izvanrednu jubilarnu godinu milosrđa, naglasila je kako je ta godina izvanredna iz dva razloga. Naime, ne uklapa se u redoviti slijed godina 25, 50, 100, a s druge strane je izvanredna jer je u središte stavila temu milosrđa koja obilježava svaku jubilarnu godinu, i to ne samo u kršćanstvu, nego i u judaizmu i drugim civilizacijama. Podsjećajući na "Papu s drugog kraja svijeta", istaknula je pojam "kontekstualna teologija", čije promišljanje vodi računa o životu, o socijalnim i kulturnim prilikama prostora u kojem se događa teološko promišljanje. Kontekstualna će teologija kao svoj metodološki i hermeneutički izvor uvažiti konkretnu povijest i kulturu onoga čovjeka kojemu govori, radi koga promišlja. To nam govori da nije moguće jednako o Bogu promišljati u Njemačkoj i Poljskoj, u Europi i Latinskoj Americi.

"Čitajući bulu vidimo da Papa osim što pokazuje biblijsko utemeljenje otajstva milosrđa kako u Starom i Novom zavjetu, izričito ovaj jubilej povezuje s Drugim vatikanskim koncilom, naukom koncilskih i pokoncilskih papa". U tom duhu je podsjetila na riječi kojim je papa Ivan XXIII. otvorio Koncil, a koje su naznačile put koji Crkva treba slijediti, a to je da bude "najljubaznija Majka u dobrohotnom, strpljivom i pokretanom dobrotom i milosrđem prema svoj djeci". Također je podsjetila na riječi pape Pavla VI. na zatvaraju Koncila.

Stoga, Izvanredna godina milosrđa poziva na razmatranje lica milosrdnoga Oca, a to je Isus Krist, a cilj je "da bi svi zajedničkim naporima gradili ljepšu budućnost, da bi nadolazeće godine bile prožete milosrđem".
Kada se govori o milosrđu, vidjet ćemo da se poglavito misli na Božje milosrđe, pa čak i onda kad se govori o tome da Crkva i vjernici trebaju biti milosrdni, jer milosrđe je uvijek odgovor onome koji nam je prvi iskazao milosrđe. Tako da primat Božjeg milosrđa prema čovjeku obilježava ne samo bulu "Lice milosrđa" nego i čitavu Godinu, rekla je. Podsjetila je i na propovijed pape Benedikta XVI. s misnog slavlja koje je slavio na Nedjelju Božjega milosrđa, te tom prigodom za svog prethodnika rekao: "U riječi milosrđe pronalazio je sažetak i novu interpretaciju otajstva otkupljenja za naše vrijeme".

Nadovezujući na to dr. Gašpar je podsjetila i na riječi Ivana Pavla II. za posvete bazilike Božjega milosrđa u Krakovu: "Poruka o Božjem milosrđu uvijek mi je bila bliska i draga - kako je današnjem svijetu potrebno Božje smilovanje. Iz dubine ljudske patnje podiže se u svim dijelovima svijeta krik za smilovanjem. Gdje god su vladali mržnja i osvetoljubivost, gdje je rat prouzročio patnju i smrt nedužnih ljudi, tu je posvuda neophodna milost smilovanja da bi duh i srce ljudi bili pomireni da bi se ostvario mir. Gdje se ne poštuje čovjekov život, tu je potrebna milosrdna Božja ljubav u čijem se svjetlu pokazuje nepojmljiva vrijednost svakoga čovjeka. Potrebno nam je milosrđe da bi u sjaju istine bila dokončana svaka nepravna u svijetu." A tu je propovijed završio svojevrsnom duhovnom oporukom, potičući "budite svjedoci milosrđa". Zaključila je riječima iz posljednje korizmene poruke pape Benedikta XVI., da "nema većeg dobročinstva milosrđa koje se može iskazati bližnjemu, osim da ga se uvede u odnos s Bogom".

Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr. Ivica Raguž usredotočio se na samoga papu Franju, tj. govorio je o njegovu pontifikatu dajući tako priliku prisutnima da iščitaju razlike između pontifikata Benedikta XVI. i Franje. Rekao je, kako se teologija i duhovnost pape Franje ne može razumjeti bez ignacijanske duhovnosti, a ona je ponajprije duhovnost svijeta, tj. stavlja naglasak na djelovanje u svijetu. Dakle, ne bijeg od svijeta, osjećaj straha od njega, već ulaženje u svijet, angažman u njemu. Tu je bitno i pronalaženje sredstava u ovome svijetu kako ostvariti istinu. Ta duhovnost stavlja naglasak na nesličnost Boga i svijeta. Čovjekov život često je dramatičan i zato je potrebna duhovnost ne samo kao navještaj istine, nego i duhovnost milosrđa u tragedijama ljudskoga života.

Čini mi se da se pontifikat ovoga Pape može razumjeti iz te ignacijanske duhovnosti, duhovnosti svijeta, rekao je, te nadalje ukazao na "teologio del pueblo". Ustvrdio je kako u raspravama, pa i u Hrvatskoj, nitko nije govorio o teologiji pape Franje. "Ne pokuša se ući u njegovu teologiju duhovnosti, a 'teologija naroda' je ključan pojam njegove teologije duhovnosti". Tu teologiju možemo smjestiti u povijest Crkve, no prema papi Franji, važno je zadržati se na suvremenom životu Crkve, a to je bio Drugi vatikanski sabor koji u Lumen gentium naglašava kako se pravovjerni život Crkve ne očituje samo u dogmi, nauku, liturgiji, već u životu običnoga naroda.

No, postavlja se pitanje "kojega naroda?" Naroda koji nije umjetan; to su siromašni, jednostavni ljudi, jer tu se čuva bilo, osjećanje vjere. To je jako važno za papu Franju, koji stalno ističe "religiositat popular", dakle, ne samo način djelovanja, nego način življenja vlastite vjere. Ući u narod, živjeti s narodom u takvom narodu, osjećati što je i sam nauk Crkve, rekao je Raguž, te pojasnio karakteristike "argentinske teologije", koja je bila protiv liberalnih teologa, koji su bili "umjetni", ali i protiv konzervativnih teologa koji su daleko od naroda.

Iz toga se može razumjeti zašto Papa govori svećenicima "idite u narod, mirišite po ovcama, mislite iz naroda". Dakle, da bi se moglo razumjeti njegovo djelovanje, potrebno je razumjeti "teologio del pueblo", rekao je Raguž, ali i upozorio, kako Papa tu teologiju ne živi sada, on je tako djelovao kao bogoslov, učitelj novaka, provincijal, nadbiskup Buenos Airesa.

Papa se žestoko obrušava na crkveni karijerizam, elitizam koji je i kod nas prisutan, kao i na površno shvaćen kršćanski aristokratizam. Papa ugrožava određene "strukture" Crkve. Zbog toga nije popularan, jer postavlja u pitanja određene strukture, način mišljenja koji je udaljen od Kristove, ali i od duhovnosti naroda, zaključio je dr. Raguž.

U živoj raspravi koja je uslijedila produbilo se pitanje milosrđa kao puta Crkve, a dan je i osvrt na korelaciju milosrđa i periferija, kao i milosrđa i teologije. Tako je zaključno rečeno da je danas, kao i u povijesti teško živjeti milosrđe. Za teologiju je bitno kako teolog živi a odnos prema periferiji temeljni je zadatak. To je ono što nam nedostaje i u Hrvatskoj, jer periferija su ne samo oni koji žive u materijalnoj, već i duhovnoj bijedi, istaknuto je u raspravi.

Prije samih uvodnih izlaganja prisutni su pljeskom papi Franji čestitali 79. rođendan.

Izvor: IKA

Dio atmosfere možete poslušati na linku:

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.