Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Predstavljen zbornik „Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj“

Zbornik radova „Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i poraća", sa znanstvenoga skupa u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, održanog 23. i 24. studenoga 2015. u Zagrebu, predstavljen je u ponedjeljak 12. prosinca u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Nakladnici su Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagrebačka nadbiskupija i Kršćanska sadašnjost, urednici zbornika docenti s HKS-a dr. Ivan Majnarić, dr. Mario Kevo i dr. Tomislav Anić, a uz predstavnike nakladnika knjigu su predstavili dr. Robin Harris s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i recenzenti dr. Zlatko Matijević i dr. Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest.
U uvodnome obraćanju u ime organizatora rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić pozdravio je sve nazočne, zahvalivši im na dolasku, osobito kardinala Josipa Bozanića, pomoćnoga zagrebačkoga biskupa Ivana Šaška i križevačkoga biskupa Nikolu Kekića, kao i izaslanika predsjednice RH Matu Granića te sve ostale predstavnike državnih, gradskih i crkvenih institucija, profesore i studente HKS-a te predstavnike medija. Govoreći o zborniku, rektor Tanjić izrazio je zadovoljstvo njegovom višejezičnošću: naime, svi su referati na hrvatskom i engleskom jeziku, uz opsežne sažetke na talijanskom, što će svakako pridonijeti da se istina o Alojziju Stepincu otkriva, čuje i čita izvan naših jezičnih krugova.
U ime nakladničke kuće „Kršćanska sadašnjost" skup je pozdravio direktor dr. Stjepan Brebrić, naglasivši kvalitetu i raznolikost sadržaja zbornika, koji iz različitih kutova gleda na svetački lik zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca i „uz pomoć kojega mi koji vjerujemo možemo još produbiti svoju vjeru, a onima koji ne vjeruju podastrijeti vrijedno štivo za čitanje i razmatranje".
Jedan od autora u zborniku, inače predavač na Katedri za povijest HKS-a dr. Robert Harris, kao rođeni Englez, a sada hrvatski državljanin, te kao autor prve knjige o Stepincu na engleskom i hrvatskom, vrijednost zbornika vidi u tome što „međunarodnoj zajednici pruža mogućnost boljeg razumijevanja povijesti na ovim prostorima, ali i razumijevanje naše sadašnje stvarnosti". „Svijet ne zna mnogo o Stepincu. Znaju nekoliko stvari, nešto točno, češće netočno o situaciji na ovome prostoru za vrijeme II. svjetskog rata i poslije za vrijeme Tita, ali također ne mnogo. (…) Prije samo nekoliko godina bilo je teško naći nešto točno i kvalitetno na engleskom o Stepincu ili čak općenito o povijesti Hrvatske. Trenutak kada znanje o povijesti Hrvatske stigne u uši i oči anglosaksonskoga svijeta imat će ogroman psihološki značaj za život na ovim prostorima. Ova knjiga je koristan doprinos tomu", naglasio je Harris.
Jedan od recenzenata dr. Zlatko Matijević predstavio je zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca kao važnu povijesnu ličnost i najintrigantniju osobu Katoličke Crkve, koju nije moguće promatrati izvan konteksta burnoga 20. stoljeća i svih previranja i mijena u kojima su se nalazile država i Katolička Crkva toga doba. „Intencija je zbornika", zaključio je Matijević, „prikazati lik i djelo kardinala Stepinca onako kako zaslužuje da bude čašćen na oltaru."
Recenzent dr. Vladimir Geiger podsjetio je na teme znanstvenoga skupa te sadržajno i metodološki različit pristup autora spomenutoj temi.

Pozornost historiografije i zainteresirane javnosti svakako može privući i generacijska različitost autora od kojih su desetorica povjesničari: sedmorica hrvatski, dvojica srpski i jedan engleski povjesničar. U središte znanstvenog pristupa zbornik uzima povijesni izvor i njegovu kritiku, što se nastoji analizirati i interpretirati sukladno duhu doba u kojem je nastao, mimo političkih, socijalnih i drugih dnevno-političkih usmjerenja današnjice. Osobit prinos zbornika čine dvije cjeline historiografskog dijaloga hrvatskih i srbijanskih povjesničara o odnosu kardinala Stepinca prema vlastima Nezavisne Države Hrvatske te kardinalovu odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj Crkvi.
Sadržaj zbornika sastoji se od uvodne riječi uredništva, pozdravnih govora sa skupa kardinala Josipa Bozanića i rektora Željka Tanjića, uvodnog članka Esther Gitman, nakon čega slijede referati Ivice Šute, Tomislava Anića, Marija Jareba, Milana Koljanina, Radmile Radić, Miroslava Akmadže, Jure Krište, Marija Keve, Robina Harrisa i mons. Jurja Batelje.

Na samome kraju predstavljanja hrvatski diplomat, liječnik i pjesnik Drago Štambuk pročitao je svoju pjesmu „Spaljeno srce", posvećenu blagopokojnomu kardinalu Stepincu, koju je napisao 1995. u New Delhiju.

(IKA, Zagreb)

Misao dana

Što je ono što vjernik hoće kada vjeruje? Odgovor: jamac i svjedok je onaj kojeg vjernik potvrđuje, ljubi, „hoće“, tako što, na njegovu riječ, drži istinitim ono što on kaže. Ovaj potpuno slobodan, posve neiznudiv čin potvrdne snage, na koji me ne može prisiliti ni neproturječnost onoga što mi je pred očima ni težina argumenata, ovo okretanje vjernika svjedoku kojemu vjeruje, okretanje koje traži povjerenje, priznanje i zajedništvo – upravo je to „voljni element“ u samoj vjeri. (Josef Pieper, „O vjeri“)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.