Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Predstavljen zbornik radova „Uzvjerovah, zato besjedim (2 Kor 4,13)“ u čast prof. dr. sc. Josipa Balobana

Zbornik radova „Uzvjerovah, zato besjedim (2 Kor 4,13)“ u čast prof. dr. sc. Josipa Balobana u povodu 70. godine života predstavljen je u četvrtak 23. siječnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta Zagreb u organizaciji Kršćanske sadašnjosti i Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Pozdravnu riječ uputio je dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak i direktor Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić. Prof. Cifrak zahvalio je na radu i trudu prof. dr. sc. Josipu Balobanu za razvoj KBF-a, a dr. Brebrić na njegovim teološkim djelima koja su obogatila sadržaj izdavačke kuće kojoj je na čelu.


O zborniku i svečaru govorili su i predstavili ga prof. dr. sc. Pero Aračić, prof. dr. sc. Krunoslav Nikodem, prof. dr. sc. Josip Šimunović i doc. dr. sc. Silvija Migles.

Govoreći o životu i djelu prof. Josipa Balobana, prof. Aračić istaknuo je uvijek ponavljani naglasak njegova teološkog učenja. „On se pita jesmo li se mi u Crkvi danas umorili i kaže da je nužna obnova, prije svega prema unutra, da bismo mogli djelovati prema van. Na temelju svojih bogatih istraživanja kaže da Crkva jest izgubila na ugledu, a jedino svojom reevangelizacijom, jedino svojim obraćenjem može vratiti povjerenje koje je nekada imala.” Istaknuo je također svečarov trud da svoju vjeru i saznanja prenese drugima. „Zaista Josip Baloban je ono što je spoznao učinio svojim, odnosno uzvjerovao i svima nama prenosio, odnosno besjedio”, naveo je prof. dr. sc. Aračić.

Prof. dr. sc. Nikodem rekao je da je prof. Baloban bio izvanredan voditelj projekta „Europsko istraživanje vrednota” s kojeg su objavljene četiri knjige i otprilike 100 znanstvenih radova. „Na projektu od početka rade teolozi i sociolozi, politolozi i psiholozi. Voditi jedan takav interdisciplinarni tim kroz razdoblje od dvadeset godina nije lagan zadatak i zahtijeva izuzetno znanje, mudrost i otvorenost prema drugome i drugačijem, a prof. Josip Baloban je to radio bez ikakvih teškoća”, naveo je prod. Nikodem. „Tijekom tih dvadeset godina uspjeli smo provesti tri velika empirijska istraživanja s usporedivim podacima i po tome smo prvi u Hrvatskoj. No možda najvažnije, tijekom tih dvadeset godina mijenjali smo se mi, članovi projekta, rasli smo i razvijali se učeći jedni od drugih. Ne samo kao znanstvenici i istraživači, već kao ljudi, kao osobe (…) Sve to ne bismo mogli da nas u našem radu i zalaganju za opće dobro nije vodio naš voditelj prof. Josip Baloban”, zaključio je dr. Nikodem.

„Pastoralni razgovori naslov je prve tematske cjeline i u njoj pronalazimo deset znanstvenih radova uglavnom pastoralnih teologa. Prof. dr. sc. Josip Baloban je pastoralni teolog koji je tijekom svoga svećeničkog te znanstveno-stručnog i profesionalnog djelovanja razmišljao nad sadašnjom i budućom crkvenom i društvenom praksom vjere, i to analitički, kritički i normativno. Stoga Pastoralni razgovori na osobit način označavaju život i djelovanje Josipa Balobana u svoj širini tema kojima se u svojemu dugogodišnjem teološkom radu bavio”, rekao je prof. dr. sc. Josip Šimunović predstavljajući prvu te četvrtu tematsku cjelinu zbornika: Posljednju četvrtu cjelinu Zbornika naslovljenu Katehetsko-vjeronaučni navještaj zaključuje šest znanstvenih radova katehetičarki i katehetičara. Prof. dr. sc. Josip Baloban uređivao je katehetske materijale – naime, šest je godina (1986. – 1992.) u Katehetskom centru Zagrebačke nadbiskupije bio koordinator katehizacije studenata i radničke mladeži, predavao je kolegije iz katehetike i sudjelovao na katehetskim skupovima, a nakon dolaska demokracije u Republiku Hrvatsku devedesetih godina 20. stoljeća često promišlja o katehezi u župnoj zajednici i vjeronauku u školi te duhovno-vjerničkom i profesionalnom identitetu kateheta i vjeroučitelja. Njegovom zaslugom je 1996. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu osnovana nova Katedra religiozne pedagogije i katehetike te je bio  njen prvi pročelnik. Zbog toga je bio rado viđen i pozivan predavač na stručnim usavršavanjima trajne formacije kateheta i vjeroučitelja.”

Drugu i treću tematsku cjelinu predstavila je doc. dr. sc. Silvija Migles. Drugu tematsku cjelinu Zbornika čini Biblijsko-dogmatska riječ. Kao što smo naznačili u Uvodnim mislima uz znanstvene radove, nadahnjivanje Božjom riječi, potom dogmatskom riječi i nadasve razgovorom s Bogom, oblikovalo je i vodilo stvaranju osobnih i profesionalnih stavova i izričaja prof. dr. sc. Josipa Balobana (…) U svojim stručnim i znanstvenim radovima, funkcijama koje je obnašao, kao i nastupima u medijima prof. Josip Baloban je sustavno promišljao o Crkvi kao dijelu društvene stvarnosti, o dijalogu u Crkvi i u društvu te o dijalogu između Crkve i društva. Danas je neophodan dijalog za razvoj zdravih i konstruktivnih odnosa u Crkvi i u društvu te dijalog između Crkve i društva. Otuda i naslov treće tematske cjeline Zbornika: Crkva i društvo u dijalogu“, zaključila je doc. Migles.

„Na srcu mi je ekumenizam koji zbližava kršćane i sve ljude, a ne obratno. Na srcu mi je dijalog sa svakim čovjekom s kojim dijelim prostor i vrijeme”, naveo je prof. dr. sc. Josip Baloban zahvalivši svima na trudu i radu uloženom u zbornik i ovaj svečani događaj. Istaknuo je također želju da se u Hrvatskoj takvi koji pridonose općem dobru više cijene. „Živimo u demokraciji na hrvatski način, sa svim dječjim bolestima demokracije. No to je naše hrvatsko društvo u kojem nam je živjeti i činiti dobra djela. Žao mi je što se u hrvatskoj javnosti previše ističe samo negativno, a premalo pozitivno. Što se ne polazi od toga da su drugačiji od mene nositelji druge ideje, a ne odmah neke ideologije. Želio bih da se više cijeni drugi i drugačiji koji kao i ja doprinosi općem dobru hrvatskog društva i drage nam domovine Hrvatske. U svojem svećeničkom i teološkom djelovanju trajno sam se zalagao za dijalog i toleranciju, a ne isključivost”, rekao je, među ostalim, prof. Baloban te, zahvalivši svima, zaključio: „Sestre i braćo, ja sam samo sićušan crv i voljeno Božje stvorenje. Kao takav zahvaljujem trojedinom Bogu za sve darove što mi dade, za sve strpljenje koje sa mnom ima i za sve trpljenje koje mi dopušta, odnosno pripušta. A i svima vama, draga Božja stvorenja želim da shvatite i doživite ovo predstavljanje kao događaj u kojem vas Josip poziva da prvo prihvatite da ste i vi voljeno biće Božje i da se trudite, zajedno sa mnom, biti svakodnevno čovjek za druge. Poput našega Isusa iz Nazareta koji je prošao zemljom čineći samo dobro pozivajući i nas, njegove sljedbenike, da ga pokušamo slijediti na našim životnim putevima.”

U glazbenom predahu predstavljanja nastupao je Oktet zagrebačkih bogoslova.

Tekst preuzet sa: Zagreb (IKA)

Misao dana

Demarkacijska linija između slobode na koju smo u evanđelju zvani, pa i savjesti, jest: Tražimo li sigurnost ili slobodu? Nadalje: Isusova sloboda, paradoksalno, ostvarivala se u poslušnosti. Isus je bio oslobođen da vrši volju Očevu; drugi nisu bili slobodni, drugi to nisu mogli. Zato je Isus osuda svijeta, osuda svega što onemogućuje da se Božja riječ čuje, da se Božja riječ oplođuje, pa makar to bio religiozan i vjerski proglas. Jer Isusova poslušnost volji Očevoj do smrti, i do smrti na križu, bila je toliko vjerna da je bila i izgovorena, a sva se sadržavala u tome da Bog navješćuje u Isusu spasenje ljudima. (Josip Turčinović)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.