Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Siječnjska Kana

Novi broj Kane za mjesec siječanj 2015. godine bavi se relevantnim crkvenim, društvenim, kulturnim i osobito temama vezanima za obiteljski život i vrijednosti.

O važnosti govora pape Franje, posebice kad je u pitanju stanje u Crkvi i s tim povezan snažan i oštar govor upućen Rimskoj kuriji  krajem prosinca prošle godine, Josip Grbac taj govor analizira pod četiri vidika. Prvi je suosjećanje s čovjekom, zatim pitanje nagrađivanja a ne plaćanja taksi, potom pitanje podjeljivanja sakramenata koji se ne mogu platiti i konačno pod vidikom tvz. grijeha nepravedne solidarnosti. „Bez obzira govorio to Rimskoj kuriji ili okupljenoj masi na Trgu sv. Petra, očito je da su lekcije upućene svima, službenicima Crkve i svakom članu Crkve. No, najjasnije su riječi usmjerene upravo na biskupe i svećenike, jer, kako papa misli, o njihovu djelovanju i načinu naviještanja evanđelja ovisi kvaliteta vjere i vjerske prakse ljudi“.

Istoj temi i istom govoru svoje su kolumne posvetili i Stjepan Baloban i Tonči Matulić.

Sugovornik Kane je dubrovački biskup Mate Uzinić koji, među ostalim, kaže kako je u Hrvatskoj prošlost problem „jer nismo jedinstveni u njezinu tumačenju. Tad iz nje nije lako crpsti iskustva za sadašnjost. Trebali bismo, koliko god je naša prošlost, s jedne strane slavna, i s druge tragična, više živjeti u sadašnjosti i biti usmjereni prema budućnosti“.

Vrlo pohvalno o knjizi Frane Prcele „Bogozaborav“ izrazio se Vladimir Pavlinić koji svoj napis zaključuje: „Riječ je o udarnoj knjizi. To su - za naše prilike i navike - presmione misli. One burkaju utvrđene sigurnosti i samouvjerenosti naše sredine“.

Milan Šimunović vraća se temi prošle izvanredne biskupske sinode o obitelji, a Franjo Šanjek, u povodu 200. obljetnice rođenja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, piše o njemu kao o čovjeku širokih obzorja i najvećem dobrotvoru hrvatskoga naroda.

U novoj Kani prikazan je likovni umjetnik Mato Jurković kao i dizajner Boris Ljubičić, a o stotoj obljetnici znamenite zagrebačke crkve Sv. Blaža arhitekta Viktora Kovačića donesen je napis o umjetničkoj reinterpretaciji toga remek-djela suvremene hrvatske arhitekture.

U Kani se, kao i do sada, mogu naći brojni tekstovi za svakoga člana kršćanske obitelji.

Misao dana

Kada bismo morali pokušati ukratko odgovoriti na pitanje što Novi zavjet shvaća pojmom „Bog“, taj bi odgovor mogao glasiti samo ovako: Bog, to je Otac Isusa Krista. Bog, to je onaj kojemu je Isus govorio „Oče“. Ali, time nipošto nije dano „kristološko suženje“ koje bi ostalo u uskom personalizmu i u čistomu povijesnom mišljenju koje bi zaboravljalo širinu stvarnosti; time je, štoviše, preuzeto temeljno polazište Staroga zavjeta, a s njim i širina ljudskoga pitanja o Bogu. Stari zavjet time je počeo otkrivati Boga kao nečijega Boga, kao Boga ljudi; definirao ga je polazeći od ljudi: kao Boga otaca. Isus se sasvim dosljedno uvrštava u ovu predaju Izraelove vjere. Bog je za nj nečiji Bog, njegov Bog. On shvaća Boga kao „svojega Boga“, toliko da ga dosljedno naziva svojim Ocem, a ipak toga „svog“ Boga, koji je njemu sasvim osobno Bog, smatra istovjetnim s Bogom otaca. (Joseph Ratzinger/Benedikt XVI. „Dogma i navještaj“)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.