Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Stigao je ljetni dvobroj Kane!

U dvobroju Kane za srpanj i kolovoz Josip Grbac u svojoj kolumni „Pitanje sadašnjeg trenutka“ pita se na čemu i na kome štedimo osvrćući se na dosadašnji rad Vlade. Jedno od područja na kojem se drastično štedjelo je zdravstvo. „Štednja na ljudskome zdravlju trebala bi biti zadnja na listi prioriteta. Osim ako ne želimo onakav zdravstveni sustav po kojemu će pravo na zdravlje biti izravno ovisno o tome koliko je netko imućan i sposoban svoje pravo na zdravlje i platiti“, piše Grbac i navodi socijalna i radna prava kao drugo važno područje štednje ove Vlade. Štedi se, kaže on, na onima o kojima najviše ovisi razvojni potencijal države. „Iz krize nećemo izaći gomilanjem tajnika, savjetnika, glasnogovornika i inih neproduktivnih kadrova, nego potenciranjem zalaganja i nagrađivanja onih koji donose profit, danas ili sutra“. Kao treći oblik štednje Grbac navodi hranu, odnosno proizvodnju hrane. „Hrvatska će biti vjerojatno jedina zemlja u Europskoj uniji koja sustavno zapostavlja važnost proizvodnje hrane“, piše kolumnist i pita se dalje: „Kada će hrvatski građanin osjetiti da se počelo štedjeti na glomaznoj državnoj administraciji, luksuzu i gay paradama?“ Vladom i njezinim prvim polugodišnjim razdobljem bavi se u svojoj kolumni Tonči Tadić koji tvrdi da se teško sjetiti nekog Vladinog očitog uspjeha, osim ako se pod time ne računaju jadni uspjeh referenduma za EU nakon agit-prop kampanje, „uspješnog“ punjenja državnoga proračuna povećanjem PDV-a i novog zaduživanja. Stjepan Baloban svoju je kolumnu posvetio temi umora i osvježenja, Tonči Matulić piše o katoličkoj savjesti usred bezbožnosti i nepravednosti svijeta, Stanko Uršić piše o HTV-u kao „fabrikaciji kolonijalnog puzanja, dok je Darko Gašparović svoj napis posvetio „proroku iz Jasne Poljane“ Lavu Nikolajeviču Tolstoju. U Kani se nalazi još obilje napisa koji dotiču svakoga člana obitelji, od roditelja i djece do starijih, a teme se tiču odgoja, rasta u vjeri, odmora, sporta, arhitekture i hortikulture, a donesene su i priče i zgode iz života, prikazane su knjige. Dosta se govori i o ekumenizmu kao i o Europi, prikazani su neki poznati svećenici kao što je, primjerice, prije nekoliko godina preminuli Ivan Šešo, zatim obitelji (Žiher) kao i svetački likovi koji dolaze tijekom vremena. Tu su putopisi po Gorskom Kotaru (Fužine) i Istri (Sv. Foška kraj Peroja), prikazan je Ćokovac na Tkonu i zvonici grada Raba.
U Kani na 76 stranica u boji svatko će naći nešto za svoju dušu, a nešto i za svoj um i razbibrigu.

Misao dana

Papa Franjo ne želi revolucionirati vjeru i moral, nego vjeru i moral želi tumačiti polazeći od evanđelja. U skladu s navjestiteljskim obilježjem evanđelja, on to ne čini apstraktnim učiteljskim jezikom, nego jednostavnim – ali ne i pojednostavljujućim – jezikom, jezikom koji je komunikativan i dijaloški, koji oslovljava i osvaja ljude. Time on ne napušta ništa od naučavanja Crkve; štoviše, on na ovaj način može pokazati da je vjera uvijek svjež i osvježujući izvor (EG 11) i istina koja nikada ne će zastarjeti (EG 265). Njegov je motiv uvjeriti vjernike u ljepotu vjere i ohrabriti ih za radostan život iz vjere. (Walter Kasper, “Papa Franjo – revolucija nježnosti i ljubavi”)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.