Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Teološki četvrtak – Na 50 rođendan – O ulozi Kršćanske sadašnjosti u koncilskoj obnovi u nas

Na sam 50. rođendan Kršćanske sadašnjosti u četvrtak 22. veljače koji je ujedno i Dan KS-a u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu održana je mjesečna tribina Teološki četvrtak o temi „KS i Koncilska obnova u nas: 50. obljetnica Kršćanske sadašnjosti". Time je započeo niz događanja koja će kulminirati središnjom proslava zlatnoga jubileja Kršćanske sadašnjosti u utorak, 12. lipnja.
Na početku tribine prisutni su se kratko pomolili za utemeljitelje Kršćanske sadašnjosti, ali i za sve one koji su tijekom 50 godina dali obol toj izdavačkoj kući.

Uvodeći u temu don Anton Šuljić, prof. je istaknuo da Kršćanske sadašnjosti, kakvu danas poznajemo, ne bi bilo bez Drugog vatikanskog koncila. Podsjetio je na povijesne datosti nakon smrti kardinala Alojzija Stepinca, te istaknuo kako se u zanosu Koncila i u nas počinje raditi na novim projektima i u novim okolnostima. „Tako se skupina zagrebačkih teologa pod vodstvom prof. Janka Šagi Bunića okupila radi pokretanja časopisa 'Svesci' 1966. i to rade u okviru HKD Sv. Ćiril i Metod." U tom je kontekstu Šuljić istaknuo što su pokretači „Sveska" uzeli kao nit vodilju, što je kasnije postala i nit vodilja života i djelovanja Kršćanske sadašnjosti: „Ovi 'Svesci' bi imali postati instrument dijaloga ovdje među nama sa živom sviješću da je uspješan i plodan dijalog moguć samo ako ne prezrevši, nego polazeći od konkretne ukorijenjenosti zadobije planetarne dimenzije. Vjerujemo da će čitaoci nazrijeti prisutnost dijaloga na ovim stranicama već u prvom 'Svesku' i da će ju pozdraviti. Time želimo biti iskreni i angažirani ostvaritelji Drugoga vatikanskog koncila. 'Svesci' žele saopćiti suvremenu kršćansku misao i djelo našoj sredini, a žele također izazvati misao. Njihova je intimna tendencija ne samo da povećavaju kršćansku naobrazbu svojih čitalaca, nego da svako misaono biće pozovu za ovaj okrugli stol misaonih napora današnjice".

Direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić osvrnuo se na Drugi vatikanski koncil, te podsjetio na riječi Josipa Turčinovića o 20. obljetnici Koncila koji je rekao da je „KS izrazito pokoncilska hrvatska, katolička i narodna ustanova". Brebrić je naglasio, kako je „aggiornamento - podanašnjenje ili posadašnjenje sadašnjost KS-a", a aktualnost KS-a danas mora se promatrati u aktualnosti Drugoga vatikanskoga koncila. Mi u Kršćanskoj sadašnjosti smatramo da Koncil ostaje aktualni model crkvene i kršćanske obnove. Koncil govori o tome kako bi trebala izgledati Crkva sadašnjosti. Ne samo Crkva kao institucija, nego kršćanstvo, katolištvo, pa i ovo naše ako ga zaista želimo preispitivati u njegovoj povijesnoj pojavnosti i graditi u perspektivi Drugoga vatikanskog koncila, tj. prema njegovu slovu i duhu, rekao je Brebrić, te se posebno osvrnuo na „inicijativu razlikovanja između slova i duha Koncila". „Ti pojmovi 'slovo i duh' doista podsjećaju na onaj prijepor oko Koncila koji započinje već na početku nakon njegove najave, u radu pripremnih tijela i u saborskim zasjedanjima koji se kroz razlikovanje i različito tumačenje tih pojmova intenzivira u desetljeću nakon Koncila, pa na neki način traje i danas", rekao je Brebrić, te u tom kontekstu ukazao na drukčije pojmove koje koriste autori u riječi redakcije prvoga broja „Svesci".

Oni govore o Koncilu kao zbirci dekreta i kao putu kojim se krenulo. Koncilske dokumente možemo ispravno tumačiti i razumjeti samo onda ako se osim dobroga poznavanja naše sadašnjosti, tj. čitanja znakova vremena, također ispravno tumači važnost i značenje samoga Koncila, ako nam je poznat sav njegov složeni kontekst, rekao je Brebrić, te naglasio kako je potrebno čitati izvorne tekstove Koncilskih konstitucija, dekreta i deklaracija i da je potrebno uzimati u obzir sve kriterije koje nam suvremena teologija u tom pogledu nudi. Hoćemo li danas zaboraviti Koncil i o njemu govoriti kao događaju koji je prošli, kao i svaki drugi u Crkvi i koji je pomalo postao irelevantan za današnje vrijeme? To je moguće, jer društveno i duhovno ozračje našeg vremena općenito, ali i crkveno, jer Crkva nije imuna na ono što se izvan nje, je da živimo u kulturi zaborava. Relativizam je važnija oznaka našega vremena i utječe na naše stavove, shvaćanja i razmišljanja. Kriteriji istinitosti zbilje sve manje su neki događaji iz prošlosti i tradicije, a odlučno je ono što je trenutačno.

Drugi vatikanski koncil iako najvažniji događaj za Katoličku Crkvu i kršćanstvo u prošlome stoljeću posve je aktualan i danas i posve može biti predmetom svjesnoga ili nesvjesnoga zaborava. Njegovih sudionika ostalo je među nama vrlo malo, nove generacije teologa poznaju ga posredno. Mlađi vjernici jedva da su čuli nešto o Koncilu, upozorio je Brebrić. U završnom dijelu je istaknuo kako je upravo Kršćanska sadašnjost bila mjesto susretanja poslijekoncilske generacije u društvu već zauzetih vjernika laika koji su za njezin razvitak od ključne važnosti. „Dakako da KS nije jednostavno okupljala, nego se jednostavno dogodilo razumijevanje Koncila, tj. susretanje svih bez ikakvoga posebnoga razmišljanja crkvenim i kršćanskim staležima zapravo je značilo prihvat i razumijevanje Koncila, probuđenu vjerničku svijest i osjećaj njihove zajedničke, pa makar i različite odgovornosti za Crkvu i društvo. Stoga ako Koncil shvaćamo ne samo kao događaj, nego kao i program i viziju u tom pogledu to vrijedi i danas. Stoga smatramo da Koncil, ne samo kao događaj, nego kao program i vizija, također je pun nadahnuća i mjerodavan je za djelovanje KS-a danas."

Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i nekadašnji direktor KS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić progovorio je o ulozi Kršćanske sadašnjosti u koncilskoj obnovi kod nas. Polazeći od teksta Josipa Turčinovića „Kršćanska sadašnjost u pokoncilskoj obnovi" (29. ožujak 1983.), Tanjić je rekao kako je „taj tekst polazišna osnova kako bi se uopće razumjelo djelovanje KS-a u pokoncilskoj obnovi". Najvažnija djelatnost po kojoj mi percipiramo KS je izdavačka djelatnost. No, Tanjić je upozorio kako je KS puno više od izdavačke djelatnosti. „KS je iznikla iz duha, kojem je jedna dimenzija koncilski duh, a onda je iz tog duha iznikla izdavačka djelatnost koja je bila u službi toga duha. KS je željela da po izdavačkoj djelatnosti taj duh bude prisutan u Crkvi i društvu, te da oblikuje novi crkveni duh.

Danas je najveći izazov KS-u da živi od tog duha, te ga želi i kroz izdavačku djelatnost uprisutniti, no ne smije se Kršćansku sadašnjost suziti samo na tu djelatnost. To je izazov trenutka koji je nastao posebice nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj". Nadalje, Tanjić je ukazao na još jedno obilježje KS-a, koje je bilo važno u pokoncilskom vremenu, ali je važno i danas, a to je povezanost s Europom. „Bili su povezani s gibanjima u Europi. Turčinović na jednom mjestu kaže, da je ta povezanost s europskim tokovima bila važna za KS, a slijedom toga i pokoncilsku obnovu u Hrvatskoj". Također je naglasio, kako je Turčinović isticao da je komunikacija s Europom bila dvosmjerna, „nisu samo učili od Europe, nego su joj nešto i davali." „To je ono što nama danas možda nedostaje, ne nesigurnosti ili lažne oholosti, već svijest da imamo nešto originalno ponuditi. Tu originalnost Turčinović vidi na nekoliko područja, a posebice na području kateheze", rekao je Tanjić, te to potkrijepio Turčinovićevim riječima: „Mi smo se odlučivali koje bismo priručnike ii katehetske udžbenike preveli. Najbliži su nam bili austrijski i njemački modeli, ali smo mi s vremenom razvijali vlastite modele."

Osim kateheze, KS je dala bitan doprinos na području liturgije, pastoralnog djelovanja, a predavač je još posebno istaknuo biblijski pastoral. Pritom je podsjetio i na 50 godina objavljivanja Zagrebačke biblije, ali i na Ilustriranu Bibliju mladih koja se u ono doba prodavala u nakladama i do 300.000 primjeraka. „Ta Biblija je odigrala važnu ulogu ne samo u Hrvatskoj, nego diljem Europe. A ta Biblija je i danas jedna od najprodavanijih knjiga. To je ušlo u svijest: roditelji kupuju djeci, jer su njima tu Bibliju kupovali njihovi roditelji". Kršćanska sadašnjost nije bila jedina ni sama institucija, ali sigurno je bila temeljna, najvažnija, usmjeravajuća i oblikujuća, čak i pred onima i s onima koji su bili suprotstavljeni KS-u, naglasio je Tanjić. Kratko se osvrnuo i na područje djelovanja KS-a na području ekumenizma i dijaloga s drugim religijama i onima koji ne vjeruju.

Također je podsjetio na temu kojoj KS daje veliku pozornost, a to je tema Crkve čime je na svojevrstan način mijenjala i oblikovala ekleziološku svijest u nas. Danas se uloga i mjesto KS neminovno promijenila. No, ne treba za tim žaliti: u svakom vremenu se odgovara na način na koji se može, rekao je rektor Tanjić te se u zaključnim mislima osvrnuo na utemeljitelje KS-a koji mogu i danas biti model. „Imali su proročki duh, bili su osobe zrele u vjeri i svjesne svog poslanja, otvorene suradničkom duhu i duhu služenja. Bili su mudri i razboriti, otporni, te unatoč udarcima nisu bili ljudi gorčine, te u konačnici: bili su spremni na promjene", zaključio je Tanjić.
Nakon izlaganja uvodničara razvila se diskusija u kojoj su sudjelovali dugogodišnji suradnici Kršćanske sadašnjosti. Prof. dr. sc. Stjepan Baloban, član Skupštine KS-a, posebno istaknuo suradnju profesora zagrebačkoga Katoličkoga bogoslovnog fakulteta s tom izdavačkom kućom, te ulogu teologa uključenih u Kršćansku sadašnjost za osnivanje Instituta za teološku kulturu laika KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Osim njega svoj prinos diskusiji dao je i prof. dr. sc. Stjepan Kušar, dr. sc. Anto Mikić, mr. Krešimir Cerovec, dr. sc. Neven Šimac, Stjepan Sučić i o. Bono Zvonimir Šagi. (IKA)


Prvi dio programa poslušajte na donjem linku:

Drugi dio programa poslušajte na donjem linku:

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.