Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Teološki četvrtak o sofrologiji

Teološki četvrtak Kršćanske sadašnjosti u mjesecu travnju održan je o temi „Sofrologija – Svijest i liječenje duhovnim i tjelesnim potencijalima“, a gosti predavači bili su prof. dr. Miroslav Prstačić, predsjednik Hrvatske udruge za psihosocijalnu onkologiju i voditelj Kabineta za sofrologiju i komplementarne potporne terapije u prostorima Hrvatske lige protiv raka u Klinici za tumore u Zagrebu, te izv. prof. sc. Suzana Vuletić, prodekanica za nastavu na KBF-u u Đakovu i predavačici bioetike te moralnoga bogoslovlja na istoj Teologiji.

Prikazavši putem prezentacije razna znanstvena ostvarenja na području sofrologije, kako u svijetu tako i u nas, prof. Prstačić pojasnio je da se u sofrologiji radi o holističkom pristupu čovjekovoj svijesti o samome sebi i općenito o životu. Povezanost uma, duha, tijela i otkrivanje svijesti o samome sebi prisutna je u čovječanstvu od najstarijih davnina, a sam pojam soforlogija dolazi od grčkoga izraza „sos“, što znači sklad, ravnoteža i „phreen“, što znači duh, svijest, odnosno razum, dok je „logos“ uobičajen pojam koji se koristi za znanost te „sofija“ za znanje. U tumačenju Europskog instituta za sofrologiju i psihoterapiju u Parizu, sofrologija je istodobno filozofija, znanosti i terapija. Ona ima za cilj istraživanje i podržavanje životnih potencijala ljudskog bića. Što više proučavamo snagu podsvjesnog prema svjesnome, to više otkrivamo nešto što ne znamo o životu, rekao je dr. Prstačić te pojasnio da je razumijevanje misterija već samo liječenje.

Važan je estetski, odnosno umjetnički doživljaj života, a kad se radi o boli i o trenucima kad se radi o strahu, sofrolog pokušava inducirati osjećaj ushita, zadovoljstva i sreće. Nadovezavši se upravo na pitanje odnosa prema boli i patnji dr. Vuletić u svome je izlaganju pokazala važnost vjere, odnosno religioznih doživljaja koji čovjeku mogu pomoći u prihvaćanju i čak nadvladavanju patnje. „Čovjekovo tjelesno i psihičko zdravlje u velikoj mjeri ovisi i o duhovnom zdravlju. Ukoliko je narušeno tjelesno zdravlje, posljedice se manifestiraju i na čovjekovu psihu i duh, budući da se ustvrdilo da mnoge bolesti tijela i psihe imaju svoje korijene i na duhovnoj razini čovjekovog bića“ istaknula je na početku prof. Vuletić te istaknula kako sveti Ivana Pavao II. u svome pismu Spasonosno trpljenje, s velikom dozom suosjećajnosti ističe: 'Čovjek trpi na razne načine koje medicina često ne dohvaća ni svojim najrazvijenijim specijalizacijama. Patnja je nešto šire od bolesti, nešto složenije i dublje ukorijenjeno u samu ljudsku narav'. Stoga je za integralni medicinski pristup, nužan holistički tretman svih dimenzija“.

Potom je predavačica podsjetila na razlikovanje boli i patnje te religioznosti i duhovnost te navela više primjera raznih autora, znanstvenika i teologa koji smatraju da je religioznost vrlo značajan čimbenik u prevladavanju boli i patnje. „Sociolog Thomas O'Dea tvrdi da je religija poput našeg obrambenog mehanizma vjerovanja koji nam pomažu protiv uznemirujućih sumnji i tjeskoba izlaska iz krize. I sociolog Emil Durkheim smatra da vjernik nalazi psihološku potporu. Onkolog, Buckman, smatra da: „odnos pomoću molitve između vjernika i Boga može imati jako terapijsko djelovanje”. Istaknuti protagonisti psihologije religioznosti (William James, Carl Jung, Erich Fromm, Erik Erikson, Jean Piaget, Frederic Skinner, Gordon Allport, Abraham Maslow, Rollo May, Viktor Frankl i brojni ostali) isticali su važnost psihologijskog proučavanja religije i duhovnosti kako bi se pojedinca razumjelo u cjelini. Na religiju su gledali kao na vrijedan i pozitivni faktor za ljudski život i pretpostavka za duševno zdravlje, ističući da religija može afirmirati vrijednosti u vlastitom životu te poticati na etičku svijest i osobnu odgovornost.

Psiholog Allport pripisuje religioznosti bitan doprinos duševnom zdravlju, budući da se religioznosti najjače fokusiraju temeljne čovjekove potrebe. Ona je „spontani odgovor na nesigurnost“, sadržajima u kojima pokušava uzdah pretvoriti u smirenje; potlačenost u jednakost; nepravdu u pravednost, patnju u jakost podnošenja, bol u spasonosno trpljenje…Psihijatar Carl Gustav Jung smatra da je bol duše u korijenu mnogih fizičkih oboljenja, duhovnih ili egzistencijalnih bolesti. Utemeljitelj logoterapije Viktor Frankl smatra da je gubitak smisla života i duševna bol, u dnu mnoštva psihičkih i somatskih bolesti. Autori Zohar i Marshall u svojoj knjizi, Duhovna Inteligencija, su mišljenja kako su duhovne bolesti uzrokovane odvojenošću od sebe, drugih i Boga, čime se stvara osjećaj nemoći da se stupi u dodir s integrativnim središtem u sebi i uzrokuje 'egzistencijalni vakuum', kako ga naziva Frankl.

Teolozi Urs von Balthasar i Karl Rahner ističu da je samo prirodoznanstvena interpretacija bolesti nedovoljna, jer se zadržava na površinskoj razini simptoma i ne vidi da iza njih stoje dublji uzroci. Tvrde da su pojave somatske bolesti materijalne slike onoga što se događa u duhu“, rekla je, među ostalim prof. Vuletić.

Na kraju se, kao i obično, razvila bogata diskusija, a voditelj susreta don Anton Šuljić uputio je sve na vrijedne naslove koje je i tom prigodom Kršćanska sadašnjost ponudila publici te je najavio sljedeći susret za 24. svibnja o temi „Rod i spol u Bibliji i crkvenome učiteljstvu“

Misao dana

Mir i izuzetost Karmela od buke svijeta prvi su pustinjaci povezivali s Marijinim povučenim životom posvećenim Bogu u njezinu nazaretskom domu. A sveto brdo Karmel slika je i naročite Božje blizine. Najveći mistik i naučitelj iz karmelskoga reda sv. Ivan od Križa dao je naslov svome djelu “Uspon na brdo Karmel“. Za njega taj uspon u prvom redu znači oslobođenje od svega onoga što nije Bog. Ne može se uspeti do Božje blizine bez žrtvovanja osjetnih stvari. Ne dolazi se do kontemplacije Boga ako srce nije očišćeno od svega onoga što nije Bog. Živjeti duhovnost Karmela u tom kontekstu znači promatrati Boga i sve stvari Marijinim srcem. A to se odvija u kontemplaciji, tihoj molitvi srca, odnosno u trajnome dijalogu s Bogom što je glavna značajka karmelskoga reda. (Anton Šuljić, „Dodijavanje Bogu“, knjiga u pripremi)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.