Knjige za izazovna vremena u KS-u uz Noć knjige i Knjiga svima i svuda!
Prof. Matulić za Kanu: Dijalog između Crkve i znanosti ne smije biti upitan
Poziv na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Tončija Matulića 'Bog i evolucija'
Čitaj i rasti u vjeri: Prigodna knjiga kao dar za prvu pričest i krizmu
Poziv na predstavljanje zbirke Igora Zidića, 'Pjevač u lišću'
Kršćanska sadašnjost danas obilježava obljetnicu smrti jednoga od svojih prvih pokretača.
Josip Turčinović (30. rujna 1933. – 3. listopada 1990.) bio je hrvatski bogoslov i jezikoznanac. Rođen u Svetom Petru u Šumi, već se od gimnazijskih dana zaputim svojim duhovnim, vjerničkim i znanstveno-teološkim pozivom.
Nakon Biskupske klasične gimnazije u Pazinu, završio je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu te 1958. biva zaređen, i upisuje slavistiku i komparativnu povijest književnosti na Filozofskom fakultetu. Svoj akademski put nastavlja kao predavač na Visokoj bogoslovnoj školi u Pazinu i Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1966. i doktorirao, nakon čega se u okviru fakultetskih djelovanja ističe u teološkom i vjerskom radu, kroz Bogoslovnu smotru, Pastoralno-teološke tjedne, ekumenske delegacije fakulteta, svjetske teološke susrete i kongrese.
Njegov životni put snažno je obilježen i nakladničkim i uredničkim radom, primjerice časopisima „Poslušni duh“, „Kana“, „Svesci Kršćanska sadašnjost“, „Volumina theologica“, što ga je prirodno dovelo i do osnivanja današnje Kršćanske sadašnjosti.
Nadahnut Drugim Vatikanskim saborom, pothvat pokretanja Kršćanske sadašnjosti, zajedno s Tomislavom J. Šagi-Bunićem i Vjekoslavom Bajsićem, Josip Turčinović započinje potkraj 1966. godine. Time je započela nova era Turčinovićeva života i životnog djela, u koju je uložio sve prikupljeno znanje, iskustvo i vjerski zanos. Bio je njezin ravnatelj, animator svih pothvata, urednik časopisa (Kana) i biblioteka – kreator cjelokupne izdavačke djelatnosti Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije „Kršćanska sadašnjost“, sve do svoje smrti.
~
»Svaki govor o vjeri je pomalo ‘mucav’, ‘približan’ – kao i govor o ljubavi, nadanju, radosti i sličnome, što je sve za ljude bitno, a opet ‘neuhvatljivo’« (MV 135). Ona je prema Turčinoviću prvi čovjekov egzistencijalni čin, temeljna gesta koja nosi i prožima sve što čovjek poduzima u svojem životu. Posvuda je naime prisutno početno i nereflektirano uvjerenje da ima smisla to što se namjerava poduzeti, to čega se čovjek laća i što čini. Turčinović je to izrekao na jedinstven način: »Čovjek je zvan da doista čini drugačije i novo. Ono čime to čini jest ono kako vjeruje. A ta vjera ima mnogo stupnjeva: od prirodne vjere do vjerovanja Bogu da ima smisla trošiti se, činiti i ono što znamo da nema naplate.«“
Ulomak iz knjige Vjera – Bog – Crkva Stjepana Kušara, Kršćanska sadašnjost, 2018.
Djela Josipa Turčinovića mogu se upoznati na ovoj poveznici.