Scripta theologica - Bogoslovni spisi

Ovo je knjiga o životu i radu dominikanca bl. Augustina Kažotića, rodom iz Trogira koji je osobito lijep primjer hrvatske srednjovjekovne kulture. Razumna i staložena Kažotićeva razmišljanja o praznovjerju, inkviziciji, herezama i vračanju nedvojbeno će zainteresirati svakog hrvatskog intelektualca jer je začuđujuće moderna i aktualna. Dovoljno je istaknuti da Augustin Kažotić u svojim radovima pokazuje puno razumijevanje za one koji su dijelom i zbog svoga teškoga socijalnog položaja upali u praznovjerje. Kažotićev lik pobuđuje simpatije i zbog onoga što je u životu propatio. Kao zagrabački biskup (1303.-1322.) zamjerio se kralju Karlu I. Robertu pa mu taj, nakon biskupova puta u Avignon, nije dopustio povratak u domovinu. Papa ga je primio na svoj dvor, a onda imenovao biskupom u južnotalijanskom gradu Luceri, gdje je uskoro i umro. Augustin Kažotić bio je nadaleko poznat po učenosti i uzornom životu pa je ubrzo nakon njegove smrti predložen postupak kanonizacije, ali ga je tek 1702. godine papa Klement XI. proglasio blaženim (ali ne i svetim) te je tako postao prvim hrvatskim blaženikom. Ovu knjigu o Kažotiću pripremio je akademik Franjo Šanjek, a u njoj su objavljenje dvije Kažotićeve rasprave: O praznovjerju i O imetku Kristovu i njegovih učenika ili apostola u latinskom izvorniku i u izdavačevom prijevodu.