Kana, kršćanska obiteljska revija, srpanj-kolovoz 2016.

Ljetni dvobroj Kane,
među ostalim donosi napis Josipa Grpca o reformi škole i tzv. „Brexitu“. Pišući
o nejasnome pojmu političkoga upletanja u reformu školstva on kaže: „Sumnjam da
se politika koja je radnu skupinu stvorila, vodila samo kriterijima stručnosti,
neovisnosti, objektivnosti. No, kada bi tako i bilo, koji će to istinski član
radne skupine za izradu novog modela školstva u Hrvatskoj odbiti sugestije i
doprinose koje mogu dati vrhunski hrvatski znanstvenici? Logično bi bilo da su
sami članovi radne skupine posegnuli za savjetima i mišljenjima onih koje
politika nije smatrala 'dostojnima' da budu u radnoj skupini. Osim ako tu nije
bilo po srijedi 'namještanje' dobro plaćenog posla 'provjerenim' kadrovima,
među koje se svakako ubraja i supruga bivšega hrvatskog premijera“.

O lekciji Brexita i povlačenju paralela prema nama Grbac
piše: „Jedna od njih (paralela) svakako je činjenica da bilo kakva politika
koja ne osluškuje osjećanja, shvaćanja, strahove vlastitog naroda, koja ne drži
do vrijednosti koje su jednom narodu prioritetne, takva politika prije ili
poslije doživljava poraz. Papa Franjo imao je pravo. Europa je 'puknula' na
pitanju odnosa prema emigrantima i izbjeglicama. Englezi su odlučili napustiti
Europsku uniju. Očito ne prije svega zbog ekonomskih i financijskih razloga.
Riječ je o drugom po jačini europskom gospodarstvu i trećem gospodarstvu u
svijetu.“

O problematici Brexita piše i Tonči Tadić koji tvrdi: „Opći
je dojam, ovako gledano sa strane, da britanska politička klasa, izdvojena od
naroda, školovana u elitnim privatnim školama i na elitnim sveučilištima, nema
niti može imati osjećaj za strahove i osjećaje naroda. Stoga se kampanja
temeljila na pumpanju strahova od izlaska iz EU-a, što je kod naroda izazvalo
tipični prkos prema višim klasama i njihovoj demagogiji“.

O odnosu Crkve i politike u Hrvatskoj piše Stjepan Baloban
upozoravajući na razdijeljenost hrvatskoga vjerničkog korpusa kao i na
rascjepkanost katoličkih skupina u političkom životu.

O tome da milosrđe liječi strukture grijeha poretka
pravednosti piše Tonči Matulić.

Temom milosrđa u svome feljtonu nastavlja se baviti Darko Tepert koji ovaj put
piše o Blaženstvu „Blago milosrdnima“, Ivan Karlić nastavlja svoj niz o
sakramentima i posvećuje ga sakramentu pomirenja, a o. Bono Zvonimir Šagi piše
o tome kako razmišljati i govoriti o Bogu danas.

O religioznosti u kazalištu piše Darko Gašparović, a u putopisu
prikazan je Luksemburg.

I u ovoj Kani, kao i inače, svaki član kršćanske obitelji
naći će nešto za sebe.