Kršćanska sadašnjost d.o.o.

KARLOVAC - Znanstveni kolokvij povodom izdavanja knjige DNEVNIK – DIARIUM Maksimilijan Vrhovac (1810. – 1815.)

Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu
i
Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačića“ u Karlovcu


srdačno Vas pozivaju na
Znanstveni kolokvij povodom izdavanja knjige


koja je  izišla kao suizdanje Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za povijest  i Zavoda za hrvatsku povijest te Kršćanske sadašnjosti.

Nakon 1. sveska, koji je obuhvaćao razdoblje od 1801. do 1809. godine, a kojega je uredio Dragutin Pavličević, nakon trideset godina izišao je i 2. svezak, kojega su priredili Josip Kolanović i Metod Hrg.

Kolokvij će se održati
u petak, 12. travnja 2019. u 18 sati
u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“
(Ilirska dvorana) u Karlovcu
(Ljudevita Šestića 1).

Pozdravne riječi izreći će:

Mr.sc. Hrvojka Božić, Muzej grada Karlovca
Prof. Jasmina Milovčić, Gradska knjižnica
Don Anton Šuljić, predstavnik Kršćanske sadašnjosti
Predstavnik grada Karlovca

Svoja priopćenja na kolokviju iznijet će poznati hrvatski znanstvenici:

prof. dr. sc. Drago Roksandić, Zagreb

Vinko barun Knežević, potkapetan Hrvatskog Kraljevstva i Pavao Radivojović, podmaršal i zapovijedući general Karlovačko-varaždinskog generaklata u dnevničkim zapisima biskupa Vrhovca: (ne)očekivani afiniteti u godinama (ne)ispunjenih nada

prof. dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Maksimilijan Vrhovac i prekosavski krajevi

doc. dr. sc. Danijel Patafta, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu

Redovnici u vrhovčevom dnevniku

dr. sc. Vlado Mikšić, Nacionalno svetište sv. Josipa u Kralovcu

Pastoralno djelovanje Maksimilijana Vrhovca

Znanstveni kolokvij i raspravu vodit će moderator dr. sc. Vlado Mišić.

Misao dana

Strah pred budućnošću i pred novim možda je ipak više karakteristika kršćana ovih zadnjih stoljeća. Onog časa, naime, kad su kršćani stali, kada su htjeli konzervirati postojeće stanje, pojavile su se neke druge sile koje su pokretale, naviještale i pjevale hvalospjeve budućnosti. Moramo reći, ako ćemo vjerski gledati, da su se kršćani, na žalost, u prvi tren od svih tih htijenja koja su se razvila u 19. st. najprije počeli braniti; kao, ona nas ugrožavaju, mi smo se dosta dobro smjestili, nije sve baš idealno, ali njihovi pobornici ipak ugrožavaju naše dobre pozicije. Ali dolazi Drugi vatikanski sabor sa svojom ključnom idejom da bi kršćani trebali biti oni koji će čitati znakove vremena. Dakle, spominje se vrijeme i to je prevažno s obzirom na to da su kršćani prije par stoljeća bili nesretni što postoji vrijeme. (Aldo Starić, Kršćanska vjera, KS, 2019.) _

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.