Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Predstavljena knjiga kardinala Roberta Saraha „Bog ili ništa“

Zagreb, (IKA) – Knjiga „Bog ili ništa. Razgovor o vjeri“, u kojoj na pitanja francuskoga novinara vatikanista Nicolasa Diata odgovara prefekt Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata kardinal Robert Sarah, predstavljena je u srijedu, 1. lipnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu.

Predstavljanju su uz kardinala Saraha, nazočili i domaćin zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis, savjetnik u nuncijaturi mons. Julien Kaboré i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof.dr. sc. Željko Tanjić.

Riječ pozdrava uputio je kardinal Josip Bozanić, koji je ujedno i napisao predgovor knjizi. On se kratko osvrnuo na sam nastanak knjige u hrvatskom prijevodu. Naime, kad je dobio potvrdi odgovor od kardinala Saraha da će u Zagreb i predvoditi slavlje Majke Božje Kamenitih vrata, te sudjelovati u akademskom činu povodom Dana Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, kardinal Bozanić je pozvao direktora KS-a dr. Stjepana Brebrića, te izrazio želju da Kršćanska sadašnjost objavi knjigu.

Kardinal Bozanić je u ovoj prigodi zahvalio KS-u „što smo u hrvatskom prijevodu dobili lijepu knjigu u hrvatskom prijevodu koja izašla u 12 jezika, a za dvadeset dana knjiga će biti predstavljena u Bratislavi“. Podsjetio je, kako je riječ o novoj knjizi koja se pojavila prošlog proljeća, a već je raširena po katoličkom svijetu. U tom je vidu, istaknuo, kako je i sam papa emeritus Benedikt XVI. kad je knjigu pročitao, kardinalu Sarahu uputio pismo, te naglasio kako bi ta knjiga trebala biti prevedena na mnoge jezike.

To govori o samom sadržaju, o svjedočenju koje iz knjige izlazi, rekao je kardinal Bozanić, te izrazio nadu „ da će svatko u knjizi naći nešto za sebe“.

Prvi predstavljač knjige biskup Ivan Šaško uvodno je rekao „ako bih opis ove knjige trebao sažeti u nekoliko naznaka, mogao bih reći da je ona 'ustrojem i izričajem privlačna, ljudski topla, vjernički proživljena, kršćanski nadahnjujuća, proročki izazovna'“. Nadalje je ukazao na specifičnost hrvatskoga izdanja jest Predgovor kardinala Bozanića, „koji je, s jedne strane, sažetak ove male riznice, a s druge strane poticaj na čitanje knjige, ali naglašavajući iznenađujuće dodirnice i blizinu s našim crkvenim i društvenim kontekstom“.

U svome glavnom dijelu knjiga je podijeljena u deset poglavlja. Tih se deset poglavlja usuđujem se rasporediti u pet cjelina po dva poglavlja. Tako se u njima isprepliću životopis i službe koje je u Crkvi vršio i vrši kardinal Sarah (1. i 2. poglavlje). Slijedi osobni osvrt na papinstva od Pija XII. do pape Franje te ulaženje u nosivu problematiku Drugoga vatikanskoga koncila (3. i 4.), prelazeći u odgovore na zahtjevna pitanja suvremenosti glede kršćanskoga morala, osobito iz područja bioetike, braka i obitelji, rodne ideologije, kao i pitanja koja su proizišla iz ateizma i liberalizma, odnosno iz odbacivanja Boga i nijekanja kršćanske filozofske baštine. U tome se spletu nalaze Kardinalovi odgovori o suodnosu vjere i razuma, znanosti, politike i kulture ( 5. i 6. poglavlje). Sedmo poglavlje bavi se ponajprije pitanjima o vjeri, to jest uvodi u pitanja koja se tiču srži teoloških krjeposti, da bi se iz njih razvijala lepeza tema o: molitvi, kontemplaciji, traganju za Bogom, o sreći, o Božjoj privlačnosti. U osmome se poglavlju suočava s otajstvom grijeha, ponajprije u Crkvi, odgovarajući na pitanja: o pedofiliji, o djelovanju Božjega neprijatelja, o čistilištu, o paklu, o vjerovanju, 'unatoč' oštrini pojavnosti plodova zla. I trajno se vraća na radost u Bogu.

Iz te kršćanske radosti rođeni su i odgovori u devetome poglavlju, u kojemu je u središtu 'radost Evanđelja' prema učiteljstvu pape Franje. U tim se odgovorima nalazi tako bliska tema Kardinalu Sarahu: misijska preobrazba Crkve, odnos prema dobrima stvorenoga svijeta, sebičnost i pesimizam, tzv. 'duhovnu svjetovnost'; ponovno se vraća na shvaćanje ženidbe i braka, osobito na nerazrješivost i pojavu rastava.

U desetome poglavlju, s prekrasnim naslovom, preuzetim od sv. Augustina: Bog ne govori, ali mu je glas razgovijetan, knjiga se zaokružuje stanovitom inkluzijom. Kardinal se vraća na svoje afričke korijene, na 'afričku stijenu', otkrivajući njezine specifičnosti. Na toj pozadini ponovno promišlja o Crkvi, o njenim slabostima i snazi svetosti, o svetima i anđelima. Govori o svojoj zaljubljenosti u monašku molitvu i benediktinsku duhovnost, te i o svojoj sadašnjoj službi pročelnika Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, naglašavajući povezanost s mislima pape Benedikta XVI., predstavio je sadržaj knjige biskup Šaško.

Nadalje, je temeljem teksta kratko ocrtao životni put kardinala Saraha, te dodao „susrest ćete čovjeka, ali ono što taj čovjek očito želi svojim odgovorima jest da susretnemo Boga i Crkvu. Ovo je knjiga o njima“. Biskup Šaško se kratko osvrnuo i usporedio onodobne političke prilike u Gvineji i Jugoslaviji.

Ova je knjiga predivna lepeza odgovora na razna pitanja. Za preporučiti je mladima, jer nosi u sebi suvremenu katekizamsku svježinu i potiče na nova pitanja i na naše odgovore. Čini mi se važnim istaknuti da odgovorima na ta pitanja prethodi životopis. Nakon što se upozna život čovjeka koji je večeras s nama, odgovori su 'utjelovljeni', ne zvuče odmaknuto i hladno, nisu Učiteljstvo bez Učitelja, rekao je biskup Šaško, te na kraju kardinalu Sarahu zahvalio na najkraći mogući način, na koniagujskome, na materinjem jeziku, na jeziku njegovih roditelja i bake Ruže, prema kojima gaji duboku ljubav. „Dragi Kardinale, hvala Vam lijepa, puno Vam hvala: Thiaméh hëmi douss!“

Asistent na Katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mr. sc. Branko Murić progovorio je o društvenim temama, osobito ideologijama koje su dio razgovora u knjizi.

On je naglasio, kako će čitatelj upoznati životni put kardinala Sarah, ali „ova knjiga nadilazi okvire običnog ili čistog autobiografskog djela. Ona prikazuje i povijesno-duhovni hod jednog naroda, jedne kulture, gvinejskog naroda opisujući prilike i okolnosti različitih razdoblja koje je kardinal proživljavao sa svojim narodom. Tijekom cijelog razgovora čini mi se, kako se kardinal Sarah često vraća na prvu sliku koju je o vjeri, Bogu i Crkvi dobio od svojih misionara, spiritanaca koji su mu utisnuli sliku u dlanove njegovih ruku i u srce.“ No, upozorio je, kako razgovor nadilazi i ove kontekstualne okvire, „te postupno ulazi u duboke analize aktualnih pitanja o Bogu, vjeri, Crkvi, moralu, liturgiji, duhovnosti. Knjiga tako postaje putokazom jednom traganja koje proizlazi iz dubokog i stvarnog susreta sa živim Bogom“. 

Nadalje je istaknuo, kako je moguće razlučiti tri krizna razdoblja koje je kardinal Sarah proživio i koja su obilježila njegov životni put. 

Opisujući u širem kontekstu susret i duhovno-intelektualnu i životnu borbu sa trima diktaturama. Prva je marksistička diktatura, Sékou Touréa koji je moralno, materijalno, društveno devastirao Gvineju, a pokušao je to učiniti i duhovno nacionalizirajući svu crkvenu imovinu, te držeći pored mnogih drugih stanovnika u zatočeništvu devet godina i nadbiskupa  Conakry  Tchidimbo. Na kraju njegove diktature otkrili su se koncentracijski logori, kao i spisak za smaknuće na kojem se nalazio i sam kardinal Sarah. Uslijedio je  režim koji je obilježio revanšizam, a kardinal i sam spašava mnoge katolike od pogibelji, a režim je obilježila cenzura spram svake kritike. U tom je vidu mr. Murić posebno ukazao na oproštajni govor nadbiskupa Saraha prilikom odlaska u Rim u studenom 2001. Dodao je, kako je očigledno, da su ova dva režima devastirala ljudske živote Gvinejaca, ali nisu ubile duh gvinejskog naroda. „Stoga je treća diktatura ona najgora, jer smjera načini logore i grobnice duha i duše udaljujući Boga od ljudi i ljude od Boga. Ta diktatura nadilazi bilo kakve nacionalne okvire i nagriza cijeli svijet. Ta treća diktatura obilježava i posljednje razdoblje kardinalova života, i koju svi mi proživljavamo, a riječ je o diktaturi relativizma“.

Murić je naglasio, kako težinu ove diktature kardinal spoznaje kada su mu se proširili horizonti preuzimajući poslanje i službe u služenju općoj Crkvi kroz služenje u Papinskom vijeću Cor Unum, Kongregaciju za evangelizaciju naroda i Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata. Kardinal uviđa katastrofalnost i globalnost i domašaje relativizma, te ukazuje kako „pogubnost ove diktature pogađa i samu bit kršćanstva i Crkvu“.

U riječi zahvale, kardinal Robert Sarah je posebno zahvalio kardinalu Bozaniću na pozivu, te iskustvu koje je doživio u dva dana boravka u Zagrebu.

Kardinal Sarah se osvrnuo na sam naslov knjige, te je naglasio kako se danas primjećuje odsutnost Boga u svijetu u različitim segmentima. Tako da stvarna kriza nije ona gospodarska ili politička, već je ponajprije kriza morala, kriza Božje prisutnosti.

U tom kontekstu posebno se osvrnuo na zapadnu kulturu, koja je organizirana kao da Boga nema. „No, tako živeći čovjek ne zna kamo ide, time se vraća u poganstvo i idolatriju.“ Stoga, knjiga „Bog ili ništa“ je knjiga kojom Boga želimo staviti u središte naših misli, djelovanja, našega života kako bi naš životni hod bio oslonjen na Boga, na stijenu kršćanske sigurnosti osnažen molitvom.

Bez molitve, bez klanjanja, bez Boga u svijetu postoje ratovi, izgubljenost, u srcu ostaju samo sukobi i nemiri. Potrebno je naći više mjesta za molitvu i klanjanje u našem životu, te će tako svatko moći reći „poboljšao sam svoj odnos s Bogom, a Bog je poboljšao odnose među ljudima“.

Dakle, knjigom „Bog ili ništa“ želim ohrabriti svakoga od vas da date prvenstvo Bogu i molitvi, rekao je kardinal Sarah, te prisutne potaknuo na tri temelja: križ, euharistija, Djevica Marija.

Svatko od nas treba razmatrati križ, jer razmatrajući križ učimo moliti i učimo opraštati. Hostija, euharistija jer bez toga ne možemo živjeti, ali euharistiju moramo slaviti s dostojanstvenošću, pobožnošću, svetošću. Misa nije igrokaz, nije trenutak fotografiranja, već jedinstveni trenutak u kojem stojimo licem u lice s Gospodinom,rekao je, te se osvrnuo na treći temelj.

Prije neko je Krist napustio ovaj svijet darovao svoju majku. Čovjek ne može živjeti bez svoje majke. Ja sam sin jedinac, otac je umro 1991., a majka 2007. godine. Istina, patio sam kad je umro otac, ali kad je umrla majka osjetio sam se sam na svijetu. Ali bez Bogorodice čovjek ne može živjeti, osjeća se sam. I zato nam je Isus Krist ostavio svoju Majku, rekao je kardinal Sarah, te još jednom ohrabrio prisutne da svoj život oslone na križ, euharistiji i Djevicu Mariju.

Na kraju se okupljenima obratio i direktor Kršćanske sadašnjosti koja je knjigu izdala dr.sc. Stjepan Brebrić. Istaknuo je, kako je knjiga objavljena kao prvi svezak u novome nizu biblioteke Polazišta, a naziv niza je „Razgovori, svjedočanstva“. U ovoj prigodi Brebrić je najavio i drugu knjigu u nizu koja će obuhvatiti sve intervjue i tiskovne konferencije pape Franje.

Kardinal Sarah otvara novi niz među četrdesetak biblioteka, i to će biti lijepi podsjetnik na ovaj susret s njime, rekao je Brebrić, te zahvalio kardinalu Sarahu na prigodi promocije. Također je zahvalio i kardinalu Bozaniću na poticaj za objavljivanje knjige, kao i onima koji su sudjelovali u pripremi, a posebno prevoditelju Stjepanu Bagariću, te biskupu Šašku na redakturi.

U glazbenom dijelu sudjelovao je Oktet zagrebačkih bogoslova, violinistica studentica Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Lara Rimac, a voditeljica programa bila je mr. sc. Tanja Popec.


Tekst i fotografije: Marija Belošević

Misao dana

Razmislimo malo o djelatnu udioništvu Marije i svetog Ivana na Golgoti. Oni bijahu tamo, dopustili su se u tišini zahvatiti, prožeti i oblikovati otajstvom križa. Ne bih li se ja, sa svoje strane, trebao pobrinuti kako znati umrijeti s Isusom u svakoj euharistiji i prihvaćam li da umrem svom grijehu? Je li moj kršćanski život sagrađen na molitvi i na istinskoj prisnosti s Bogom? Koje mjesto imaju molitva i riječ Božja u mom životu? Na svakom od naših euharistijskih slavlja morali bismo reći kao sveti Pavao: »Dan za danom umirem [...] u Kristu Isusu, Gospodinu našem« (1 Kor 15, 31). (Robert Sarah – Nicholas Diat, “Zamalo će večer i dan je na izmaku”)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.