Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Teološki četvrtak o teologiji radosti

"Radost Božića – radost evanđelja. Postoji li teologija radosti?" bila je tema Teološkog četvrtka Kršćanske sadašnjosti, održanog 19. prosinca u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. Uvodna izlaganja održali su prof. dr. Anton Tamarut sa zagrebačkog KBF-a i katolički laik mr. Krešimir Cerovac.

Dr. Tamarut naglasio je da svakako postoji teologija radosti: “Teologija govori o susretu Boga i čovjeka, a iz objave znamo da je Bog svemoguć, milosrdan i vjeran. Međutim, možemo s pravom reći da je naš Bog i radostan Bog, koji želi tu radost dijeliti s čovjekom.”

Podsjetio je također da je naš Bog Spasitelj od grijeha, što je također uzrok naše radosti. A govoreći o radosti Božića, naviještenoj pastirima anđeoskim riječima: “Danas vam se rodio Spasitelj!’, dr. Tamarut je zaključio: “Radost Evanđelja sada je u bezazlenosti, u Djetetu koje je bezazleno, koje ti neće u prvom momentu dati nešto, nego ono će tebi tako dati da će sebe učiniti onim kome ćeš ti pomoći.”

Mr. Krešimir Cerovac je, citirajući brojne crkvene dokumente i poslanice posljednjih papa, naglasio da je radost temeljni stav došašća, a što bi trebalo ohrabriti i utješiti svakog vjernika, posebno siromahe. “Radost nam pomaže shvatiti da naša vjernička duhovnost mora postati utjelovljena i predana duhovnost, koja nam omogućuje da cijeli svoj život stavimo u službu najugroženijih, odbačenih i siromašnih članova društva.”

Dodao je da je kršćanska radost nužno povezana s nadom, ali i trpljenjem, s obzirom da je križ univerzalni simbol kršćanstva. Podsjetivši da je Benedikt XVI. cijelu jednu encikliku – Spe salvi – posvetio nadi, a sv. Ivan Pavao II. trpljenju encikliku “Salvifici doloris”, koja se čini pomalo zanemarena, čak i u teološkim krugovima, Cerovac je dodao da je papa Franjo u jednom Angelusu još 2013. upozorio da je kriza vjere ponajprije kriza kršćanske nade.

Zapitavši se na kraju ‘ima li kršćanska nada mjesta u današnjem svijetu’, Cerovac je ponovio da kršćanin treba pokazati da se kršćanski život isplati te zaključio: “Kad kršćani izgube iz vida radost i žive bez nje, gube i vjerodostojnost u svijetu jer ne svjedoče svoju vjeru, pa im se može dogoditi i gubitak identiteta.”

Preuzeto: ZAGREB (IKA)

Misao dana

Demarkacijska linija između slobode na koju smo u evanđelju zvani, pa i savjesti, jest: Tražimo li sigurnost ili slobodu? Nadalje: Isusova sloboda, paradoksalno, ostvarivala se u poslušnosti. Isus je bio oslobođen da vrši volju Očevu; drugi nisu bili slobodni, drugi to nisu mogli. Zato je Isus osuda svijeta, osuda svega što onemogućuje da se Božja riječ čuje, da se Božja riječ oplođuje, pa makar to bio religiozan i vjerski proglas. Jer Isusova poslušnost volji Očevoj do smrti, i do smrti na križu, bila je toliko vjerna da je bila i izgovorena, a sva se sadržavala u tome da Bog navješćuje u Isusu spasenje ljudima. (Josip Turčinović)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.