Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Umro prof. dr. Adalbert Rebić, autor, prevoditelj, urednik i dugogodišnji direktor «Kršćanske sadašnjosti»

Svećenik Zagrebačke nadbiskupije i prebendar Zbora prebendare prvostolne crkve Zagrebačke, prof. dr. Adalbert Rebić umro je u četvrtak, 20. veljače 2014. godine u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu, u 77. godini života i 50. godini svećeništva. Ukop pokojnikova tijela bit će u ponedjeljak 24. veljače u 11.40 sati na Mirogoju. Sprovodne obrede i misu zadušnicu, po ukopu, u crkvi Krista Kralja na Mirogoju, predvodit će pomoćni biskup zagrebački  mons. dr. Ivan Šaško.

Prof. dr. Adalbert Rebić rođen je 23. siječnja 1937. godine u Klenovcu Humskom (Hum na Sutli / Župa Uznesenja BDM, Taborsko).

Pučku školu pohađao je u Humu na Sutli (1944.-1948.), klasičnu gimnaziju u Zagrebu (1948.-1956.), filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu Papinskog sveučilišta Gregorijana u Rimu (1956.-1961.). Biblijsku specijalizaciju završio je na Papinskom biblijskom institutu u Rimu (1967.), a doktorirao je s područja teoloških znanosti na Papinskom sveučilištu Gregorijana (1969.)

Za svećenika je zaređen 10. listopada 1964. godine u Rimu. Od 1970. godine je prebendar Zbora prebendara zagrebačke prvostolnice.

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1968. do 2005. godine profesor je biblijskih znanosti, orijentalnih jezika (hebrejski, arapski, sirski i aramejski) i biblijske arheologije.

Od 26. studenoga 1991. do 02. veljače 1996. godine bio je predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice pri Vladi Republike Hrvatske, a od 09. veljače do 01. prosinca 1995. godine ministar bez lisnice, zadužen za humanitarna pitanja, u Vladi Republike Hrvatske.

Surađuje u prijevodu tzv. «Zagrebačke Biblije» (1968.), kao lektor hrvatskoga prijevoda proročkih knjiga (Jeremija, Tužaljke, Ezekijel), suurednik je hrvatskoga izdanja «Jeruzalemske Biblije» (1994.) i «Ekumenske Biblije – Stari i Novi zavjet» (1992.-2011.), glavni urednik «Općeg religijskog leksikona» (2002.).

Bio je član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, član Društva umjetnika Hrvatske i redoviti član Papinske međunarodne marijanske akademije u Rimu.

Autor je 30-tak knjiga i oko 400 članaka, objavljenih u domaćim i stranim znanstvenim i stručnim časopisima, prevoditelj 30-tak knjiga s njemačkog, francuskog, engleskog, talijanskog i španjolskog jezika.


Prof. dr. Adalbert Rebić i «Kršćanska sadašnjost»

            Prof. dr. Adalbert Rebić ostavio je neizbrisiv trag u povijesti djelovanja «Kršćanske sadašnjosti», izdavačke kuće Zagrebačke nadbiskupije, koju je, kao «Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije – Kršćanska sadašnjost», utemeljio zagrebački nadbiskup, kard. Franjo Šeper, ustanovnim dekretom od 22. veljače 1968. godine. Raznim oblicima suradnje i obnašajući zahtjevne i odgovorne službe u upravi i uredništvu «Kršćanske sadašnjosti», značajno je pridonio njezinu razvoju, grananju izdavačke i svekolike druge djelatnosti, poglavito u razdoblju nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj. Od samih početaka, suradnjom i prijateljstvom povezan je s najzaslužnijim promicateljima i ostvariteljima ideje o mnogovrsnim oblicima evangelizacijskoga poslanja «Kršćanske sadašnjosti» u domaćim  i međunarodnim crkvenim i društveno-kulturalnim okvirima, osobito s članovima tzv. «trolista KS-a» (Josip Turčinović, Vjekoslav Bajsić, Tomislav Janko Šagi-Bunić).

            Kao stručni lektor, prof. Rebić sudjeluje, odmah po završetku biblijsko-teoloških studija, na prijevodu i pripremi za izdavanje tzv. «Zagrebačke Biblije», čiji su urednici Jure Kaštelan i Bonaventura Duda, a koju je objavila zagrebačka izdavačka kuća «Stvarnost» 1968. godine. Otkada je 1974. godine «Zagrebačku Bibliju» nastavila izdavati «Kršćanska sadašnjost», redovitim je stručnim suradnikom i savjetnikom u pripremi novih izdanja, a osobit prinos dao je izdanjima Biblije iz 2008. godine, od kojih je u tzv. «Zagrebačku Bibliju» uvršten noviji prijevod Novoga zavjeta Ljudevita Rupčića, a u drugu inačicu, objavljenu pod nazivom «Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta», već otprije općenito prihvaćen i za izdanja liturgijskih knjiga preferirani prijevod Novoga zavjeta, koji su načinili Bonaventura Duda i Jerko Fućak.

         Od kada je 1967. godine utemeljena redakcija časopisa «Svesci – Kršćanska sadašnjost», prof. Rebić s velikim zanimanjem prati njegov razvoj, surađujući uskoro na razne načine, prijevodima i autorskim tekstovima. Od 1974. godine postaje članom međunarodne redakcije časopisa «Communio», s kojim  časopis «Svesci»  ulazi u trajnu suradnju, pod novim nazivom «Svesci – Communio». Sudjelovanje u radu međunarodne redakcije upotpunjuje se redaktorsko-uredničkom brigom u njegovoj pripremi, osobito posljednjih nekoliko godina izlaženja pod tim imenom – kada to zdravstveno stanje više nije dopuštalo tadašnjem gl. uredniku «Kršćanske sadašnjosti», prof. dr. Aldu Stariću – sve do 2009. godine, od kada nova redakcija časopis uređuje, a «Kršćanska sadašnjost» nastavlja izdavati pod novim nazivom «Communio – Međunarodni katolički časopis». Uopće je jedno od velikoga područja zalaganja prof. Rebića za razvoj «Kršćanske sadašnjosti» njegova suradnja s međunarodnim crkvenim i kulturnim institucijama, izdavačima, udrugama (primjerice, ELCE – Europska udruga katoličkih izdavača i knjižara) te značajnijim teološkim piscima, crkvenim službenicima, i dr.

            Tijekom vremena, prof. Rebić prihvaćao je i obnašao odgovorne uredničke i upravne službe u organizacijskoj strukturi i poslovanju «Kršćanske sadašnjosti». Urednik je biblijskih izdanja i prateće literature, zalaže se za unaprjeđenje periodičkih publikacija čiji je izdavač ili nakladnik «Kršćanska sadašnjost» («Bogoslovska smotra», «Croatica christiana periodica», «Svesci – Communio», «Kana», «Služba Riječi», «Biblija danas»). Među izdanjima biblijskih tekstova, osobito je zaslužan za objavljivanje «Jeruzalemske Biblije», «Ekumenske Biblije», «Franjevačke Biblije» i posljednjih izdanja «Zagrebačke Biblije». Na funkciji direktora «Kršćanske sadašnjosti» bio je u dva navrata, od 1995. do 1999. godine  te od 2004. do 2009. godine. Sudjeluje u radu osnivačke skupštine «Teološkog društva Kršćanska sadašnjost» 1977. godine, i kasnije u njegovu ustroju. U vrijeme dok obnaša funkciju direktora «Kršćanske sadašnjosti» neprestano nastoji sa suradnicima oko što kvalitetnijega rješenja uredskih i poslovnih prostora, koje na kraju pronalazi u Poslovnome kompleksu «Chromos» (Zagreb, Ulica Grada Vukovara, 271). U jubilarnoj 2008. godini zalaže se za organizaciju i održavanje dvaju znanstvenih simpozija – o 40. obljetnici «Kršćanske sadašnjosti» (21.-22. veljače) i o 40. obljetnici «Zagrebačke Biblije» (24.-25. listopada).

         Svojim entuzijazmom, stručnošću, zalaganjem, požrtvovnim radom i nemalom brigom prof. Adalbert Rebić uvelike je zadužio «Kršćansku sadašnjost».

Djelatnici «Kršćanske sadašnjosti» pamte ga kao iskrenog zaljubljenika u njezin rad i poslanje, kao neumornog promicatelja teološke i duhovne literature i publicistike, dijaloški otvorenog, suradljivog, kreativnog i staloženog autora, prevoditelja, urednika i direktora.

Neka mu Milosrdni Otac bude vječnom nagradom za svako dobro, primljeno po njegovoj blagoj i uvijek dobronamjernoj osobi. Počivao u miru Božjem.

Pdf.

Bio-bibliografija prof. dr. Adalberta Rebića (kronološki do 2006. godine)

Iz knjige:

M. Cifrak – N. Hohnjec, ur., «Neka iz tame svjetlost zasine! Zbornik radova u čast prof. dr. sc. Adalbertu Rebiću, KS / Biblijski institut KBF-a, Zagreb, 2007.



Galerija fotografija (kliknuti za povećanje)

Misao dana

Razmislimo malo o djelatnu udioništvu Marije i svetog Ivana na Golgoti. Oni bijahu tamo, dopustili su se u tišini zahvatiti, prožeti i oblikovati otajstvom križa. Ne bih li se ja, sa svoje strane, trebao pobrinuti kako znati umrijeti s Isusom u svakoj euharistiji i prihvaćam li da umrem svom grijehu? Je li moj kršćanski život sagrađen na molitvi i na istinskoj prisnosti s Bogom? Koje mjesto imaju molitva i riječ Božja u mom životu? Na svakom od naših euharistijskih slavlja morali bismo reći kao sveti Pavao: »Dan za danom umirem [...] u Kristu Isusu, Gospodinu našem« (1 Kor 15, 31). (Robert Sarah – Nicholas Diat, “Zamalo će večer i dan je na izmaku”)

na vrh
×
Prijava
Poslati ćemo vam zaboravljenu lozinku
×
Registrirajte se kao novi web kupac
  • Kupujte naslove iz naše ponude
  • Primajte obavijesti o novim naslovima
  • Kreirajte svoju listu želja
  • Pratite povijest vaših narudžbi

Vaši podaci su zaštićeni i poznati samo uredništvu naše web stranice. Naša tvrtka se obvezuje da će s vašim podacima postupati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.