Pretraži u novostima

25. OBLJETNICA NADBISKUPSKE SLUŽBE KARDINALA JOSIPA BOZANIĆA

- Kategorija : Novosti

Euharistijsko slavlje u Mariji Bistrici

Uzoriti gospodin kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u svojoj homiliji u prigodi 291. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu u subotu 11. rujna ove godine uputio je poziv svim vjernicima te nadbiskupije da u subotu 1. listopada u 11 sati dođu u Svetište Majke Božje Bistričke na svečano euharistijsko slavlje.

Toga dana će, naime, cijela Nadbiskupija zahvaliti Gospodinu na zaključenju sinodskoga hoda Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Taj je dvadesetogodišnji hod započet u katedrali na blagdan bl. Alojzija Stepinca, a bit će zaključen u Svetištu Majke Božje Bistričke „u uskoj povezanosti s mjestom i vremenom njegove beatifikacije“, jer je upravo 3. listopada 1998. sv. Ivan Pavao II. ondje proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

Ujedno će se na tome slavlju kardinalu Bozaniću čestitati 25. obljetnica njegove nadbiskupske službe. Datum održavanja ovog slavlja znakovit je i zbog toga što je 4. listopada 1997. nadbiskup Bozanić preuzeo službu zagrebačkog nadbiskupa. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je zagrebačkim nadbiskupom 5. srpnja 1997. godine. Službu zagrebačkog nadbiskupa i metropolita preuzeo je 4. listopada iste godine u zagrebačkoj katedrali od dotadašnjeg nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Godine 1998., kao zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK, pozdravio je u Zagrebu papu Ivana Pavla II. za vrijeme njegova drugog apostolskog pohoda Hrvatskoj, a u Mariji Bistrici, u obredu beatifikacije, zamolio je Papu da kardinala Alojzija Stepinca proglasi blaženim.

Životopis kardinala Bozanića

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić rođen je 20. ožujka 1949. godine u Rijeci od oca Ivana i majke Dinke, rođene Valković. Djetinjstvo je proveo u Vrbniku na otoku Krku, gdje je završio osnovnu školu.

Kao svećenički kandidat Krčke biskupije završio je klasičnu gimnaziju u Pazinskom sjemeništu, gdje je maturirao 1968. godine. Studij teologije započeo je u Rijeci, a nastavio u Zagrebu, gdje je diplomirao na Katoličkome bogoslovnom fakultetu 1975. godine.

Za svećenika Krčke biskupije zaređen je 29. lipnja 1975. godine u Krku. Prvu svećeničku službu vršio je kao biskupski tajnik krčkog biskupa Karmela Zazinovića. Od 1976. do 1978. godine vršio je službu župnog vikara u Malom Lošinju i upravitelja župe Ćunski, a potom upravitelja župe Veli Lošinj. Od 1978. godine ponovno je vršio službu biskupskog tajnika. U isto vrijeme upisao je i poslijediplomski studij na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je u jesen 1979. godine postigao akademski stupanj magistra teologije iz područja dogmatike.

Kao pitomac Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu nastavio je studij teologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana i studij crkvenog prava na Papinskome lateranskom sveučilištu. Postigao je akademski stupanj licencijata iz kanonskog prava.

Nakon povratka iz Rima imenovan je kancelarom Biskupskog ordinarijata u Krku (1986.–1987.) i generalnim vikarom Krčke biskupije (1987.–1989.). Od 1988. do 1997. godine predavao je crkveno pravo i dogmatsku teologiju na Teologiji u Rijeci.

Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao ga je 10. svibnja 1989. godine biskupom koadjutorom Krčke biskupije. Za biskupa je posvećen 25. lipnja 1989. godine u krčkoj katedrali. Iste godine 14. studenoga postao je biskupom ordinarijem Krčke biskupije.

U Biskupskoj konferenciji Jugoslavije, a potom u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, vršio je službu predsjednika Vijeća za laike i potpredsjednika Komisije »Iustitia et pax«. Bio je članom i predsjednikom Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Od konstituiranja Hrvatske biskupske konferencije bio je u svim mandatima član Stalnog vijeća HBK. Godine 1993. izabran je za člana, a potom i predsjednika Komisije HBK za odnose s državom. U tom su razdoblju pripremljeni i potpisani Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Od 5. lipnja do 22. studenoga 1996. godine vršio je i službu apostolskog administratora Riječko-senjske nadbiskupije.

Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je zagrebačkim nadbiskupom 5. srpnja 1997. godine. Službu zagrebačkog nadbiskupa i metropolita preuzeo je 4. listopada iste godine u zagrebačkoj katedrali od dotadašnjeg nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. Iste je godine izabran za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Tu je službu obnašao u dvama uzastopnim mandatima do 2007. godine.

U travnju 2001. izabran je za prvog potpredsjednika Vijeća biskupskih konferencija Europe (CCEE), a 2006. godine ponovno je izabran na istu dužnost. Sudjelovao je na prvoj (1991.) i drugoj (1999.) posebnoj Sinodi biskupa za Europu u Rimu. Na drugoj je izabran i za člana Posebnog vijeća Generalnog tajništva Biskupske sinode za Europu.

Godine 1998., kao zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK, pozdravio je u Zagrebu papu Ivana Pavla II. za vrijeme njegova drugog apostolskog pohoda Hrvatskoj, a u Mariji Bistrici, u obredu beatifikacije, zamolio je Papu da kardinala Alojzija Stepinca proglasi blaženim. Godine 2003. ponovno je kao predsjednik HBK pozdravio papu Ivana Pavla II. za vrijeme njegova trećeg apostolskog pohoda Hrvatskoj, prigodom kojeg je pohodio Rijeku i Trsat, Dubrovnik, Osijek i Đakovo te Zadar. Godine 2011., kao zagrebački nadbiskup, pozdravio je u Zagrebu papu Benedikta XVI. za vrijeme njegova apostolskog pohoda Hrvatskoj u povodu proslave Prvoga nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji.

Papa Ivan Pavao II. uvrstio ga je u Zbor kardinala Svete Rimske Crkve na svečanom konzistoriju u Rimu 21. listopada 2003. godine.

Kardinal Bozanić član je Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Kongregacije za katolički odgoj, Papinskog vijeća za laike, Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije i Papinskog vijeća za sredstva društvenih komunikacija.

(preuzeto s www.zg-nadbiskupija.hr)


Nadbiskup i Kršćanska sadašnjost

Kršćanska sadašnjost prije nekoliko godina obilježila je svoj zlatni jubilej, pedeset godina djelovanja u službi Crkve i naroda na našim prostorima. Tijekom svoje povijesti prolazila je kroz mnoge neizvjesnosti i stalno tražila puteve ozbiljenja kršćanske kulture prožete kršćanskom vjerom u teoriji i praksi koncilski određene crkvene duhovnosti i društvene angažiranosti. U svojim je nastojanjima uvijek imala čvrst oslonac u osobi zagrebačkoga nadbiskupa. Nadbiskup Bozanić već punih 25 godina, u ništa manje izazovnim vremenima od prethodnih, skrbi o ovoj ustanovi Zagrebačke nadbiskupije i izravno pridonosi njezinoj konsolidaciji i daljnjem razvoju u vremenima obilježenim čestim i složenim promjenama i na području Crkve i na području društva i kulture. Njegov stav o potrebnoj stabilnosti i kontinuitetu nakladničke i informativne djelatnosti Kršćanske sadašnjosti u skladu s tradicijom, vjernošću izvorima, ali i otvorenošću, kako za vrednovanje i preispitivanje postignutih uspjeha ili propusta, tako i prema novim poticajima i izazovima koji određuju aktualnost naše svekolike kršćanske sadašnjosti, u kojoj svoje mjesto i ulogu ima ova važna ustanova Zagrebačke nadbiskupije, očitovan je i načelno i konkretno tijekom vremena. Nadbiskup Bozanić, među ostalim, providio je u proteklome razdoblju novo vodstvo Kršćanske sadašnjosti, imenovavši članovima Skupštine mons. Ivana Šaška kao predsjednika, te profesore, mons. Josipa Oslića i mons. Stjepana Balobana kao članove  nadzornoga i upravnoga odbora ustanove (2011.). Njegovom potporom i odobrenjem Kršćanska sadašnjost u peto desetljeće svoje povijesti (2007.) ulazi po prvi put od osnutka okupljajući upravu, uredništva i sve prateće službe, uključujući i logistički centar, na jednome mjestu, pod zajedničkim krovom, u poslovnoj i poduzetničkoj zoni grada Zagreba. Nadbiskup Bozanić Kršćansku sadašnjost od početka svoje nadbiskupske službe vidi otvorenom za suradnju i služenje cjelokupnoj Crkvi i narodu u Hrvatskoj i među Hrvatima, potičući i nadalje njezinu međunarodnu prisutnost, ekumensku i međuvjersku otvorenost, dijaloško opredjeljenje i aktivno sudjelovanje u razvijanju aktualne znanstvene, kulturne i umjetničke djelatnosti na preferiranim područjima i u profesionalnim sferama njezina djelovanja. Nadbiskup Bozanić poseban naglasak u djelovanju Kršćanske sadašnjosti u novim, suvremenim crkvenim i društvenim okolnostima stavlja na teološki utemeljeno i zdravom kršćanskom duhovnošću prožeto kulturno djelovanje ustanove, čime je crkveno i kršćansko nakladništvo i po naravi stvari određeno, a u vezi s Kršćanskom sadašnjošću posebno je očitovano njezinim ustanovnim dekretom i susljednim odrednicama djelovanja tijekom vremena. Ta vrsta specifičnoga evangelizatorskog i duhovno-kulturnog djelovanja Kršćanske sadašnjosti prema smjernicama nadbiskupa Bozanića odgovor je i na poticaje Drugoga vatikanskog koncila, čiji je program obnove Crkve i njezina odnosa prema društvu i svijetu tijekom povijesti i u sadašnjosti djelovanja ustanove primjetno očitovan i kroz nova promišljanja o najprikladnijemu angažmanu nastavlja se događati s obzirom na uvijek nove poticaje povezane s novim okolnostima u Crkvi, društvu i svijetu. Načelna očitovanja nadbiskupa Bozanića o aktualnom angažmanu Kršćanske sadašnjosti u Crkvi i društvu sadašnjosti prokazuju vrlo perspektivne mogućnosti, zacrtavajući posve konkretne zadaće i ciljeve suvremenoga nakladničkog i informativnog djelovanja ustanove. U jednoj prigodi nadbiskup ističe: „Draga braćo i sestre, Kršćanska je sadašnjost danas, nakon četrdeset godina stasanja, kušnja, traženja i potvrđivanja još snažnije pozvana oblikovati kršćansku kulturu u Hrvatskoj. Teološka je kultura nedvojbeno važna sastavnica kulture jednoga naroda. Kulturno-teološka formacija je u službi naviještanja, evangelizacije i izgradnje Crkve. Danas možemo reći da je prevažno pitanje suvremenoga pastorala upravo pitanje kulture. Dobro osjećamo koliko u sadašnjemu vremenu nedostaje javna teološka i vjernička riječ, koja je sposobna proročki se otkloniti od suvremenih manipulacija protiv čovjeka. Držim da je zrelost duha našega naroda uvelike ovisna o snazi kršćanske kulture u kojoj teologija ima nezamjenjivo mjesto i ostaje njezinom dušom. Stoga danas veliku zahvalu dugujemo ljudima koji su adiuvante Spiritu Sancto približavali inozemnu teološku misao šire od ipak zatvorene znanstvene teologije, i stvarali temelje našega crkvenoga govora“ (Homilija kardinala Bozanića u prigodi 40. obljetnice Kršćanske sadašnjosti, 2008.). Deset godina poslije, nadbiskup podsjeća: „Ustanova čije se uspostave danas spominjemo i po nazivu govori da je zamišljena i od početka željena biti CentarKršćanska sadašnjost. Ona je zamišljena kao centar, crkvena središnjica koja okuplja ljude da bi našu kršćansku sadašnjost prožela koncilskim duhom i u otvorenosti prema svijetu, u povezanosti s drugima, posebno s onim zemljama i pokretima koji su se događali u dijelovima svijeta demokratskih sloboda izvan obruča željezne komunističke zavjese te u dijalogu sa svima, onako kako je to u svojoj programatskoj enciklici Ecclesiam suam naznačio blaženi papa Pavao VI.“, zaključujući: „O 50. obljetnici Kršćanske sadašnjosti smijemo reći da je ona sa svojim utemeljiteljima stvorila nova žarišta koncilske obnove i pokrenula nove tokove kršćanske kulture koje trebamo neprestano produbljivati i prilagođavati potrebama naše kršćanske sadašnjosti“ (Govor kardinala Josipa Bozanića na Svečanoj akademiji u prigodi 50. obljetnice Kršćanske sadašnjosti, 2018.).

Kršćanska sadašnjost u svojemu djelovanju nalazi u riječima i poticajima nadbiskupa Bozanića kroz proteklih 25 godina njegove nadbiskupske službe ne samo ohrabrenje i trajno usmjerenje prema sve većim ostvarenjima na području kršćanskoga nakladništva nego se podjednako u duhu crkvenoga zajedništva prepoznaje kao trajno pozvana na promicanje i življenje crkvene duhovnosti koja je u našoj nadbiskupiji, ususret jednakim nastojanjima na planu opće Crkve, obilježena i sinodskim hodom. Znakovito to očituju i riječi biskupa Zagrebačke nadbiskupije: „Svjesni da smo kao Crkva dar odozgor, Božji narod, pozvani smo izići i krenuti, tražiti i osjetiti prostor onkraj ljudske ograničenosti, prostor dara i novost neslućenoga. Naš hod treba biti po mjeri najslabijih, ispunjen predahom i molitvom, pogleda pozorna za proročke poticaje. Naša zagrebačka Crkva u sebi krije mnoštvo darova koje treba iznijeti na vidjelo i dopustiti da progovore u skladu i poletu“ (Biskupi Zagrebačke nadbiskupije, Hodimo u novosti života, Zagreb, 2003.).

Osjećajući njegovu postojanu i nezamjenjivu potporu, prihvaćajući smjerodavne poticaje i prepoznajući stalnu skrb kroz proteklih 25 godina, djelatnici i vodstvo Kršćanske sadašnjosti svome Nadbiskupu - osnivaču Kršćanske sadašnjosti naših dana – izriču duboku zahvalu, čestitajući mu ovu lijepu obljetnicu sa željom da što duže upravlja našom nadbiskupijom i njezinim ustanovama, za što neka ga dragi Bog ojača svojom milošću, providi zdravljem i svim potrebnim snagama u vršenju njegove odgovorne i zahtjevne službe na kršćansku radost svih članova velike, a i njegovom srdačnošću, prisne obitelji Zagrebačke nadbiskupije.



Sadržajne poveznice

Podjeli sadržaj