Održan prvi dan simpozija 'Tomislav Janko Šagi-Bunić: Život i djelo'

- Kategorija : Novosti

U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu Kaptol 29a u Zagrebu započeo je dvodnevni Međunarodni znanstveni simpozij u prigodi 100. obljetnice rođenja Tomislava Janka Šagi-Bunića (1923. – 2023.): Tomislav Janko Šagi-Bunić: Život i djelo.

Program je započeo u 9 sati, a pozdravnu riječ mons. dr. sc. Dražena Kutleše, koji je izostao zbog zasjedanja Biskupske sinode u Rimu, pročitao je brat Dario Tolić. "S istinskom radošću i osjećajima blizine, zahvaljujem vam na ovoj inicijativi koja čuva spomen na život i djelo jednoga od naših najvećih teologa XX. stoljeća te vas od srca pozdravljam. U mislima i molitvama dijelim radost zajedništva sa svima vama. Teško je sažeti i u jednome pozdravnom govoru izreći sve odlike i vrline, rad i djelovanje Tomislava Janka Šagi-Bunića, svećenika i poniznog redovnika (franjevca kapucina), koji je ostvarivao svoje ovozemaljsko poslanje na različite načine i kroz mnoge talente koje mu je Gospodin povjerio, a on ih vrijedno i odgovorno oplodio u znanstvenome radu profesora-teologa i samozatajnom služenju Bogu i braći ljudima. Izrastao na njivi vjere hrvatskoga naroda, živio je i djelovao u vremenima kada je kukolj ovoga svijeta, puštajući svoje korijenje i zarastajući tom njivom, bio prijetnja da je učini neplodnom. No, zahvaljujući odanosti Božjemu duhu, čvrstom uporištu vjere i vrijednim rukama koje su neumorno plijevile – poput ruku Tomislava Janka Šagi- Bunića – mi i danas na toj istoj njivi ubiremo bogate plodove duhovne baštine. Jednostavno, svojim vrijednim radom, promišljanjima, znanstvenim doprinosima i svjedočenjem – usmjeravao je intelektualni i pastoralni život Crkve u prijelomnim vremenima koncilske obnove u socijalističkom društvu kojim je dominirao komunistički ateizam i agresivna ateizacija.

Njegov život i rad u takvim okolnostima jesu svjedočanstvo da čovjek u svim vremenima i uvjetima, otkrivajući svoje krsno poslanje, može postati i biti – “locus theologicus” – prostor Božje prisutnosti i djelovanja u Crkvi i svijetu. Skroman i malen u svome redovničkom pozivu, gradio je neumornim radom veličinu jednoga teologa koji je u središte svoga teološkog znanstvenog istraživanja stavio najvažniju osobu – osobu Isus Krista.

Zahvaljujući Bogu za život i djelo koje je u osobi Tomislava Janka Šagi-Bunića darovano Crkvi, ovom Simpoziju želim i usrdno molim da sva promišljanja, predavanja, rasprave i znanstveni doprinosi urode novim plodovima i pogledima usmjerenima prema budućem vremenu koje nam Gospodin daje na raspolaganje. Svima vama koji sudjelujete u radu ovog Međunarodnog znanstveno-teološkog simpozija, dajući podršku i ohrabrenje, želim uspjeh u intelektualnom i duhovnom napretku te udjeljujem svoj pastirski blagoslov!" poručio je nadbiskup Kutleša, čiji je govor pročitao Dario Tolić.

Okupljenima se zatim obratio prof. dr. sc. Josip Šimunović, dekan KBF-a. Pozdravivši redom okupljene posjetitelje, predavače, organizatore i suorganizatore, pohvalnim se riječima osvrnuo na lik i djelo Tomislava Janka Šagi-Bunića. "Svečano obilježavanje rođenja osobe može biti poticaj da pokušamo nešto uzeti iz njezina života i rada te tako nastojimo obogatiti sebe, druge oko sebe, ali i djelić svijeta koji nam je darovala Božja dobrota i ljubav. Profesor Šagi-Bunić bio je osoba koja je ostavila trag na hrvatskome tlu XX. stoljeća. Njegova veličina i širina kao svećenika redovnika, teologa i znanstvenika, vjerujem da će doći do izražaja i u promišljanjima predavačica i predavača na ovom međunarodnom znanstvenom simpoziju. Kao veliki poznavatelj starokršćanske književnosti i literature, a onda i Drugog vatikanskog koncila, znalački je tumačio upravo Drugi vatikanski koncil, citiram: koji ne predstavlja nikakvu pogubnu novotariju kojom se ruši sveta baština vjere, nego da je to baš ona baština za koju su se borili i umirali, koju su rasvjetljavali i učvršćivali oci Crkve", kazao je prof. dr. sc. Josip Šimunović, pročitavši nakon toga jednu Šagi-Bunićevu meditaciju o molitvi.

Izv. prof. dr. sc. Anto Barišić, Provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda B. Mandića, također je pozdravio okupljene. "Doista, baština koja je ostala iza Šagi-Bunića baština je koja obvezuje. Razdoblje nakon Drugoga vatikanskog koncila i pokoncilska povijest Crkve u Hrvatskoj obilježena je s nekoliko istaknutih imena, a jedno od njih je i ime Tomislava Janka Šagi-Bunića. Sva pokoncilska gibanja Crkve u Hrvatskoj, traženja, izazovi, ponekad i nesporazumi koje je za sobom donio Koncil, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, na ovaj ili onaj način u većoj ili manjoj mjeri ogledaju se u pisanoj ostavštini Šagi-Bunića, njegovih pothvata i raznih inicijativa. Nadam se da će to opravdati i predavanja na ovom simpoziju. Simpozij se sastoji od 32 predavača i predavanja kroz koja će cijenjeni predavači približiti život Tomislava J. Šagi-Bunića. Naglasio bih da su ova predavanja mahom plod novijih istraživanja ostavštine Šagi-Bunića", rekao je.

Pozdravnu riječ uputio je i dr. sc. Stjepan Brebrić, direktor Kršćanske sadašnjosti koja je suorganizator simpozija. „Tomislav Janko Šagi-Bunić i Kršćanska sadašnjost – to su dvije stvarnosti koje se toliko prožimaju da, kad ne bi bila riječ o osobi i djelu, ustanovi, bilo bi ih gotovo teško i razlikovati. Šagi-Bunić je KS zamišljao, idejno oblikovao, osnivao, izgrađivao, iznutra je poznavao, često preispitivao i tumačio, sebi i drugima. Još uvijek je najpozvaniji dati pravi odgovor na pitanje o nekoj ideji KS-a“, istaknuo je na početku dr. Brebrić.

„Odgovarajući jednom na pitanje o tzv. 'zagrebačkom teološkom centru', Šagi-Bunić će, naglasivši najprije, dakako, postignuća fakulteta i brojne druge fakultetske aktivnosti, nabrojivši također sve povezane crkvene inicijative, na kraju reći: 'Sve to pokazuje da Zagreb ostvaruje velik utjecaj na teološki razvitak u zemlji. Ali, kad se danas u nas govori o 'zagrebačkom teološkom centru', podrazumijeva se drugo: ne Teološki fakultet, nego teolozi 'Kršćanske sadašnjosti''.

Da, jedna epoha, s takvom generacijom teologa, izravno uključenih u rad KS-a, predstavlja ipak neko 'zlatno doba' u povijesti. Nadamo se da o Kršćanskoj sadašnjosti ipak nitko ne misli kao o kršćanskoj prošlosti. Ako se i to čuje, onda bismo – odgovorni za misaonu baštinu trojice osnivača i tolikih drugih – radije bili poput 'živoga muzeja', kako je Šagi-Bunić prihvatio govoriti o samoj Crkvi, jer je takvom stvarno doživljuju i mnogi katolički intelektualci. Neki se i odnose prema Crkvi kao prema muzeju, u kojemu sve treba samo dobro čuvati, konzervirati. Šagi-Bunićev stav je ovaj: 'Zato je golem i ozbiljan posao razborito i promišljeno probirati, što i dokle i kako treba nositi, a što i kako i kamo odložiti kao u pravi muzej.'

Ovdje smo radi istraživanja Šagi-Bunićeva teološkog stvaralaštva u prvome redu. Stvari možemo pristupiti kao da privremeno vadimo dragocjenosti iz riznice, iz muzeja, a zatim ćemo ih vratiti u vitrine i skloniti u deponije. Možemo i tako, da si barem posvijestimo potrebu teološkog služenja pa i obvezu - o kakvoj je Šagi-Bunić govorio - da današnjemu čovjeku ne uskratimo teologiju, da to bude poput Boetijeve 'utjehe filozofije' makar i jedna 'utjeha teologije'“, istaknuo je dr. Brebrić.

Dodao je da je polazište Šagi-Bunićevih teoloških promišljanja uvijek bila Riječ Božja i njegova osobna, osvjedočena vjera u Isusa Krista, u zajedništvu vjere svih kršćana te da je ono što je njegovu teologiju činilo posebno aktualnom i zanimljivom suvremenicima Šagi-Bunićeva hrabrost čitanja znakova vremena. „Nije oklijevao čitati znakove vremena teologijom, koja je bila kritika prakse, društvene, ali ne manje crkvene, kršćanske, i koja se nije plašila profetizma. Jedan od znakova vremena mogao bi nama danas biti i sam Tomislav Janko Šagi-Bunić, njegova teološka misao, njegov kršćanski stav i stil življenja vjere. Ima tu teatralnosti, poput one koju volimo prepričavati. Ali ima i znakovitosti, ima čak i osporavanja, pa zašto ne?“ zaključio je u svojem govori glavni urednik i direktor Kršćanske sadašnjosti, dr. Stjepan Brebrić.

Prvoga dana simpozija izmjenjivala su se tri moderatora (fra Goran Rukavina, OFMcap., prof. dr. sc. Nenad Malović i prof. dr. sc. Mario Cifrak), a svoja su predavanja izložili mnogi predavači: mons. Ivan Milovan (Sjećanje iz studentskih dana na profesora T. J. Šagi-Bunića), mr. sc. Tomislav Trandler (Životni put Tomislava Janka Šagi-Bunića), online uključivanjem prof. dr. sc. Georgios Marzelos (Tomislav Janko Šagi-Bunić i problem izvorâ kalcedonske definicije), izv. prof. dr. sc. Andrea Filić (Recepcija rezultata Šagi-Bunićevih istraživanja kristološke problematike 5. stoljeća u djelima inozemnih teologa), doc. dr. sc. Josip Knežević (Postkalcedonska kristologija u djelima T. J. Šagi-Bunića. Poveznica Proklove kristologije s kristologijom neokalcedonizma), prof. dr. sc. Marija Pehar (Služba teologa prema marijanskim homilijama iz zbirke neobjavljenih homilija Tomislava J. Šagi-Bunića), prof. dr. sc. Ivan Karlić (Suvremena kristološka gibanja: univerzalno posredništvo Isusa Krista), prof. dr. sc. Tonči Matulić (Čovjek i njegovo dostojanstvo u misli Tomislava J. Šagi-Bunića), doc. dr. sc. Branko Murić (Drugi vatikanski koncil kao nit vodilja u misli Tomislava Janka Šagi-Bunića), doc. dr. sc. Davor Šimunec (Kako misliti Crkvu: od povratka na izvore do posadašnjenja), izv. prof. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač (Tomislav Janko Šagi-Bunić o Duhu Svetom u neobjavljenim propovijedima), dr. sc. Milan Dančuo (Pojam i uloga liturgije u životu i djelovanju Crkve prema teološkoj misli T. J. Šagi-Bunića), prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić (Ekumensko djelovanje Tomislava Janka Šagi-Bunića kao nasljedovanje evanđelja i koncilskog duha u zahtjevnim prilikama Crkve i društva u Hrvatskoj), izv. prof. dr. sc. Alojz Ćubelić (Vjera i razum u djelu Tomislava Janka Šagi-Bunića), doc. dr. sc. Kristina Vujica (Odnos vjere i ateizma u duhu Šagi-Bunićeve teološke misli), prof. dr. sc. Vinko Šafar (Celje) (Tomislav J. Šagi-Bunić i Slovenci) te prof. dr. sc. Stjepan Baloban (Socijalna misao kod Tomislava Janka Šagi-Bunića).