Želim da postojiš - e-knjiga

Pisac u knjizi Želim da postojiš. O Bogu ljubavi propituje odnos između vjere i ljubavi. S uvjerenjem kako nam Bog pristupa više kao pitanje nego kao odgovor, autor se promišljajući o tajni ljubavi kreće radije u „otvorenom prostoru pitanja, nego u preuskim koritima odgovora. (…) U vrijeme kad se na pitanje o Bogu ne samo ne odgovara, nego se ono često uopće ne postavlja, Bog nam možda govori onako kako je nekoć govorio svome sluzi Jobu: Ja ću te pitati, a ti odgovori!“ Kao polazište svojih promišljanja Halík uzima dva specifična kršćanska aspekta: ljubav prema Bogu i ljubav prema neprijateljima. Ljubav shvaćena kao transcendencija, nadilaženje sebe, svoj najradikalniji izraz nalazi upravo kad čovjek iz vlastitog „ja“ iskoračuje prema apsolutnoj tajni (odnosno Bogu) te prema prijetećoj i uznemirujućoj stranosti svijeta (odnosno neprijatelju). Riječ je o iskoraku koji nije po sebi samorazumljiv, koji je izazov, koji kao i vjera u biblijskom smislu pretpostavlja odvažnost da se stupi u prostor tajne, da se preuzme određeni rizik. Knjiga Želim da postojiš. O Bogu ljubavi puna je neočekivanih uvida, čime poziva na preispitivanje i propitivanje vlastitih slika Boga kako bi ona mogla postati jasnija i potpunija. Autor se ne boji pitanja, iako stoji čvrsto u vjeri, te nastoji proniknuti u pitanja koja Biblija postavlja svakom čovjeku i čitatelju. Primjerice: „Ne mogu se riješiti misli da Boga previše ne zanima vjerujemo li u njega. No jako mu je stalo do toga ljubimo li ga.“

Tomáš  Halík, rođen 1948. u Pragu, katolički je svećenik, sociolog i filozof. Pod utjecajem Chestertona i Grahama Greena obratio se na katoličku vjeru kada je imao 18 godina. Studirao je i doktorirao na Karlovom sveučilištu u Pragu 1972. godine. Zbog svojega govora o istini, koji je održao prilikom obrane doktorata, dolazi u sukob s komunističkim vlastima u Čehoslovačkoj i biva mu zabranjeno akademsko djelovanje. Premda izopćen, priznat je i cijenjen u intelektualnim krugovima te tijekom osamdesetih godina pokreće brojne inicijative s područja vjerske, društvene i kulturne slobode. Zbog svoje kritike dogmatizma te okrenutosti vjernicima drugih konfesija, kao i nevjernicima, mnogi ga danas uspoređuju s papom Franjom. Autor je brojnih knjiga prevedenih na svjetske jezike te dobitnik brojnih nagrada i priznanja.