Filozofija i teologija u vremenu

160,00 kn
s PDV-om

Možda je za teologiju jedan od najtežih i ujedno danas najhitnijih izazova promišljanje odnosa vjere i objave, te vremena odnosno povijesti. I to upravo zbog toga što su se Božja objava i istine vjere stoljećima nereflektirano uzimale poput neprobojnog i nepromjenljivog granitnog bloka koji se odnekud drugud zabio u vrijeme ljudskog kozmičkog trajanja.

Ovaj drugi svezak Bajsićevih izabranih radova aktualan je pa i neophodan u prvom redu za studente teologije, a svakako će biti koristan svakome intelektualcu koji je naučio ili hoće naučiti sagledavati probleme u njihovoj povijesnoj perspektivi. To je nažalost rijetkost u našem vremenu koje, čini se, što više obiluje historijskim istraživanjima i raspravama, to više živi u zaboravu povijesti. Tu se naime lijepo može vidjeti istinitost stare (i na žalost prečesto nepoštovane) izreke Historia magistra vitć -- Povijest je učiteljica života, i pokazuje se ono što je Bajsiću bilo najvažnije: ne prošlost nego budućnost koja se sada izgrađuje i za koju smo odgovorni. Ili, njegovim riječima: Bilo bi jamačno loše kad bismo opozvali svoju vjernost prošlosti. Crkva je jedna i u povijesti. No ipak moramo u prvom redu biti solidarni s današnjim čovjekom.

Za prošlost ne odgovaramo mi. Za budućnost ćemo odgovarati. U prvom dijelu riječ je o filozofskom osvjetljavanju nekih zajedničkih tema filozofije i teologije, kao npr. može li filozofija okupljati ljude i kako, problemi ideologije i ljudskih prava, religija kao filozofijski problem te shvaćanje duha i istine. U drugom dijelu dominira filozofsko-teološka kritika suvremenosti, tj. vremena od Drugog vatikanskog koncila pa do ranih devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Koncil i godina 1989. jesu dva prijelomna graničnika, a događaji oko pada Berlinskog zida i nakon toga pokazuju kakvi se ponori kriju u čovjeku i kakvi izazovi proizlaze odatle kršćaninu i svakom drugom čovjeku dobre volje. Vjernik će se tu takoreći u svakom retku spontano suočavati s pitanjem: jesam li ja i je li moja Crkva na visini povijesnog zadatka? U evanđelju je naime oproban i ponuđen jedan, možda čak jedini mogući, model izlaženja čovjeka iz paleolitskih oblika ponašanja (osvajanje teritorija, lov i pljačka): identifikacija ne s grupom i njezinim interesima nego s Ocem koji je na nebu i koji se u svojoj slobodi ne da uvjetovati zloćom zloga.

Treći dio sadrži priloge iz povijesti filozofijskoga i teologijskoga mišljenja. Riječ je o autorima i autoritetima kao što su Augustin, Toma Akvinski, Bonaventura, Bošković, F. Grisogono i M. A. de Dominis. Dakako, posvuda je prisutna također problematika početaka novovjekovne znanosti i njezinog oca Galilea Galileja. Bajsićeva kritička sučeljavanja i dijalozi sa suvremenicima jesu predmet radova sabranih u četvrtom dijelu. Riječ je uglavnom o recenzijama djela koja se tiču problematike dijaloga kršćana i marksista. Poznato je da je Bajsić bio jedan od središnjih sudionika tog dialoga kod nas. Posebno valja istaknuti prikaz Kerševanovog teoretskog mod

9340220
978-953-151-249-3
Kršćanska sadašnjost
I. izdanje, Zagreb
Tvrdi + omot
1999.
16,5 x 24 cm, 462 st
Volumina theologica