56. obljetnica utemeljenja Kršćanske sadašnjosti (1968. – 2024.)

„Kada se čovjek postavi na noge iz ničega, onda se događa to da izrastu ljudi na vlastitoj kičmi, istodobno pitomi i nepodmitljivi. Rade bez pridržaja i bez ostatka, izvan karijerističkih računica. […] A to je, čini mi se, jako kršćanski i jako ljudski.“

Josip Turčinović

Da su obljetnice prigoda da se sabere pogled nad postignutim, ili još bolje, da se s postignute točke uoče mogućnosti novoga u vremenu pred nama i razmisli o postupcima koje treba učiniti kako bi se novo ostvarilo, znao je primijetiti veliki hrvatski teolog i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, dr. Josip Turčinović (usp. Stjepan KUŠAR, Teologija  –  javno lice vjere, u: Stjepan BREBRIĆ (priredio), Bajsić, Šagi-Bunić, Turčinović: tragovi i putokazi, KS, Zagreb, 2018., 7-21.).

Iz takvoga Turčinovićeva stava, prema samoj prigodi, može se razabrati putokaz daljnjim naporima za sadašnje i buduće djelovanje, u spomen obilježavanja još jedne velike obljetnice. Naime, pedeset šest je godina kako je dr. Josip Turčinović, zajedno s profesorima Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, dr. Šagi-Bunićem i dr. Bajsićem, snagom djelovanja, pridonio odluci ondašnjega zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera da se osnuje nova crkvena ustanova: Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost. Bilo je to  22. veljače 1968. godine čime započinje njezina povijest. 

Valja znati da je sam početak rada Kršćanske sadašnjosti obilježen, u prvom redu zaslugom profesora Turčinovića, izlaženjem prvoga broja časopisa Svesci, na Božić 1967. godine, što će on i sam posvjedočiti: „Sve je, zapravo, nastalo iz toga časopisa“ (Odjeci vjere. Izabrani spisi II, Stjepan KUŠAR – Stella TAMHINA (priredili), KS, Zagreb, 2013., 290.) Podsjetimo na ovome mjestu kako postavljanje temelja izdavačkom ali i teološkom pothvatu ove izdavačke kuće treba staviti u okvir koncilskoga i postkoncilskoga vremena (1962.-1965.) kada se Crkva našla u okruženju ideološki zatvorenog društva; u radikalno antireligioznom društvenom sustavu; kada je vjerski tisak bio onemogućen ili toliko sužen i kontroliran da  je izgubio smisao (usp. Bono Zvonimir ŠAGI, Društvene i crkvene okolnosti u vrijeme utemeljenja i djelovanja KS-a, Albert Turčinović (ur.), Nastanak i razvitak Kršćanske sadašnjosti, Zagreb, 2010., 31-41.). 

Gledajući dakle sva dostignuća Kršćanske sadašnjosti koja je bila najveća izdavačka kuća u komunističkom svijetu; koja je razgranala najveću katoličku izdavačku djelatnost u zemljama pod komunističkom vlašću i bila jedna od najutjecajnijih u Europi; iz koje je proizišla sva izdavačka djelatnost koju je Turčinović pokrenuo i ostvario; čiji su pothvati proželi svu povijest koncilskih i postkoncilskih gibanja, u nas, otvara mogućnost da se u punoj mjeri može vidjeti značaj njegova djelovanja što nam potkrepljuju i riječi dr.  T. J. Šagi-Bunića: „To će čudo zahtijevati svestrano povijesno istraživanje kako bi se posvijetlile sve dimenzije njegova utjecaja u ovim kritičnim godinama dvadesetog stoljeća“ (Kana, 1990., br.10, 5.). Mišljenja smo da nećemo pogriješiti ako u toj povezanosti opetujemo dobro nam znanu poslovicu Nomen est omen. 

U zaključku prenosimo snažne riječi tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića: „Ostala su djela, rezultati te crkvene izdavačke djelatnosti kojoj nije bilo para u komunističkim zemljama. Pravedno je to jedinstveno iskustvo istinito zabilježiti za povijest“ (Franjo KUHARIĆ, Istina o Teološkom društvu Kršćanska sadašnjost. Razgovarao Živko Kustić, u: Glas Koncila, br. 44, 29. listopada 2000., 6-7.). A Kršćanskoj sadašnjosti, toj uglednoj katoličkoj ustanovi, čestitamo pedeset  šestu obljetnicu i želimo da  i u našem vremenu pridonese jačanju svijesti o pozivu i poslanju; da poput svoga utemeljitelja i dugogodišnjega ravnatelja prof. dr. Josipa Turčinovića, koji se usudio misliti ispred svoga vremena, ostane stvaralački prisutna kada je riječ o djelovanju Crkve.

Tekst: Jelica Marković