

Središnja tema novog broja Communija govori o kršćanstvu i helenizaciji. „Helenizacija kršćanstva […] nije zamjena biblijske vjere s grčkom filozofijom, nego kršćanska transformacija ponajprije grčkoga obrazovanja – grčki jezik i kultura, ali i grčki duh, time su kritički preoblikovani i položeni u novi, kršćanski kontekst te se tako sama vjera racionalnije i realnije shvaća, pri čemu nastaju novi izričaji biblijske vjere i novi elementi kršćanske kulture“ (iz uvoda).
Tematikom kršćanstva i helenizacije bave se sljedeći članci:
Ludger SCHWIENHORST-SCHÖNBERGER: Septuaginta – židovski i kršćanski tekst
Thomas SÖDING: Razgovor s Grcima. Ivanovsko promišljanje
Michael FIEDROWICZ: Mudrovanje ili utvrda vjere? John Henry Newman o dvoznačnosti grčke filozofije u arijanskoj kontroverzi
Notger SLENCZKA: »Užegli Aristotel«. Stav Martina Luthera spram helenističke baštine teologije rane Crkve
Walter kardinal KASPER: Svjedočiti Isusa Krista u današnjem svijetu. Promišljanja o kristologiji.
Tematikom teologije naroda i pape Franje bave se članci:
Carlos HOEVEL: Teologija naroda: povijest, ideje i tumačenja
Massimo BORGHESI: Vjernički narod kao »teološko mjesto« kod Jorge Maria Bergoglija
Virginia Raquel AZCUY: Lucio Gera, teolog Medellína
Guillermo ROSOLINO: Juan Carlos Scannone – Kad se teologija i filozofija inkulturiraju u pučku mudrost.
Kao poticaje za Sinodalni hod Crkve donosimo članke:
Hans Urs von BALTHASAR: Kulturalno poslanje Crkve
Hans Urs von BALTHASAR: Umjetnost fuge. Paralipomena za izvođenje
Walter kardinal KASPER: Drugi vatikanski koncil i postkoncilske sinode.
Communio donosi i „Epimeteje“ Ivice Raguža: Gogolj i san o ženi sa smiješkom, Affectus – fortiter enervis, O razlikovanju ili o svetosti, O sinodalnoj i hijerarhijskoj Crkvi, Bilješke uz teologiju naroda pape Franje.