Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije

Autori:

Ivna Bućan
280,00 kn
s PDV-om
Težina: 1.00 kg
Rasprodano

Ovaj biblijski vrt samim svojim imenom i sadržajem govori da spada u područje Velike priče i jakih Pojmova, jer kao likovni izričaj biblijske poruke on ni ne može biti ništa drugo. A kako Biblija govori o Bogu i o čovjeku, odnosno o Božjoj i ljudskoj slobodi koje se ne samo susreću, nego i sudaraju, odnosno, kako Biblija govori o velikom Iskonu i o velikom Ishodu unutar kojih se smjestio, kao indikator drame Božje ljubavi i ljudske slobode, Veliki petak, ni skulpture ovoga vrta nisu mogle biti drugo do li ilustracije pojedine etape te drame ljudske slobode. Ovakvom svojom Velikom pričom, ovaj vrt doista zavrjeđuje ime biblijski, a jer u toj svojoj priči nužno koristi velike misli, ovaj Biblijski vrt nije samo estetski fenomen i ne pruža samo estetski ugođaj, već je zapravo jedna oaza mira koja pruža priliku i za duhovno-meditativnu obnovu. Ovdje pod Kozjakom, usred kakofonije kratkih priča i lakih misli, u jeku jedne anoreksične civilizacije i suicidalno usmjerene slobode, ovaj Biblijski vrt, i bez riječi, priča Veliku priču o Bogu, slobodi, vjeri, ljubavi i nadi. 

Danas u svijetu postoji 16 biblijskih vrtova, u 9 zemalja: Izraelu, Engleskoj, Walesu, Australiji, na Novom Zelandu, u južnoj Africi, Kanadi, SAD-u i u Hrvatskoj. Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije je prvi i jedini biblijski vrt u Hrvatskoj. Utemeljen je 27. rujna 1998. godine u čast dolaska pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku, a idejna začetnica toga vrta je gospođa Ivna Bućan. Vrt se nalazi u Kaštelanskom polju, u podnožju Kozjaka, a do njega se dolazi makadamskim putem koji vodi od magistralne ceste u Kaštel Novom. U radu je opisan nastank vrta, prikazane su značajke prirodnog okruženja vrta, kao i brojni sadržaji u vrtu. Opisana je koncepcija vrta. Navedene su, opisane i fotografijama prikazane drvenaste vrste zasađene u vrtu.

9102370
978-953-11-0536-1
Kršćanska sadašnjost u suizdanju s Udrugom "Biblijski vrt", Kaštel Lukšić i Grad Kaštela, Kaštel Sućurac
I. suizdanje, Zagreb
Tvrdi
2009.
21 x 27,5; 243 str.
Izvan nizova