Očito, za definiranje kriterija koji će onemogućiti manipulaciju genima nije više dovoljna Hipokratova prisega pa ni tisućljetni princip primum non nocere…
Od Kane do Kane
Kardinal Bozanić posjetio NSK u Zagrebu
Marijana Jakovljević: Simpozij »Savez« u Bibliji
Marijana Jakovljević: U spomen – Ivan Ćuk (1923. – 1983.)
sp: Obljetnica zaklade »Marija de Mattias«
Marijana Jakovljević: Riječju i pjesmom za prava čovjeka i mir
Suzana Peran: Sv. Gerlach – vitez i svetac 5. siječnja
Crkva sv. Gerlacha jedno je od najposjećenijih hodočasnikovih mjesta u Nizozemskoj. Tu crkvu, u kojoj se nalazi grob sv. Gerlacha, sveca koji je u nas slabo poznat, godišnje pohodi oko 30 tisuća vjernika. Taj svetac, čiji se spomendan slavi 5. siječnja, prošao je put od bahatosti i razvratnosti do pokore i djela milosrđa prema bližnjima.
Stjepan Baloban: Vjeronauk je pitanje identiteta
Približavamo li se vremenu u kojem neće biti prikladno priznati se vjernikom u javnome životu! Moći ćeš se pohvaliti ako si ateist, agnostik ili pripadnik neke 'egzotične' skupine. Ne samo da se nećeš moći pohvaliti kao kršćanin i vjernik nego će javnost od tebe tražiti da se u javnom životu odrekneš svojega vjerskog uvjerenja …
M. K.: Suzbijati siromaštvo, graditi mir
Poruka pape benedikta XVI. za svjetski dan mira – 1. siječnja2009.
DOGODILO SE: Zaređeni prvi trajni đakoni Zagrebačke nadbiskupije
Anton Tamarut: Možda mlatimo vjetar
U Crkvi, kao i u svijetu, ima mnogo pametnih »pametnih« koji savršeno znaju što bi sve trebalo učiniti da bude bolje, i tko bi trebao učiniti; premalo je, međutim oni koji mudruju i ne dijele dužnosti drugima, nego su sami spremni podmetnuti leđa, te osobnom žrtvom posvjedočiti za humanije odnose i u Crkvi i svijet.
Marijana Jakovljević: Za trajni dijalog ljubavi
Razgovor s dr. Peterom Kuzmičem, teologom, bibličarem, etičarom, zauzetim ekumenistom, dekanom baptističkog Evanđeoskog teološkog fakulteta, profesor u Bostonu i na mnogim fakultetima širom svijeta…
Vladimir Pavlinić: Stalna na tom svijetu samo mijena jest
V. Martinac: O pokojnoj javnoj kritičnosti
Krsto Cviić: Intelektualci na provjeri
Adalbert Rebić: Josip Misirski u svjetlu povijesti
Što misle povjesničari i egiptolozi Josipa Misirskog (Egipatskog)? Više-manje isto što i o povijesti izraelskih radozatčetnika. Prema Wellhausenovoj teoriji, nastanak Josipove povijesti treba pripisati kraljevskim pismima koji su djelovali u Jeruzalemu, u Judeji, za vrijeme kralja Salomona (10. st. Pr. Krista.