

IZ SADRŽAJA:
Josip Grbac: Izazovi genetike
Očito, za definiranje kriterija koji će onemogućiti manipulaciju genima nije više dovoljna Hipokratova prisega pa ni tisućljetni princip primum non nocere…
Od Kane do Kane
Kardinal Bozanić posjetio NSK u Zagrebu
Marijana Jakovljević: Simpozij »Savez« u Bibliji
Marijana Jakovljević: U spomen – Ivan Ćuk (1923. – 1983.)
sp: Obljetnica zaklade »Marija de Mattias«
Marijana Jakovljević: Riječju i pjesmom za prava čovjeka i mir
Suzana Peran: Sv. Gerlach – vitez i svetac 5. siječnja
Crkva sv. Gerlacha jedno je od najposjećenijih hodočasnikovih mjesta u Nizozemskoj. Tu crkvu, u kojoj se nalazi grob sv. Gerlacha, sveca koji je u nas slabo poznat, godišnje pohodi oko 30 tisuća vjernika. Taj svetac, čiji se spomendan slavi 5. siječnja, prošao je put od bahatosti i razvratnosti do pokore i djela milosrđa prema bližnjima.
Stjepan Baloban: Vjeronauk je pitanje identiteta
Približavamo li se vremenu u kojem neće biti prikladno priznati se vjernikom u javnome životu! Moći ćeš se pohvaliti ako si ateist, agnostik ili pripadnik neke 'egzotične' skupine. Ne samo da se nećeš moći pohvaliti kao kršćanin i vjernik nego će javnost od tebe tražiti da se u javnom životu odrekneš svojega vjerskog uvjerenja …
M. K.: Suzbijati siromaštvo, graditi mir
Poruka pape benedikta XVI. za svjetski dan mira – 1. siječnja2009.
DOGODILO SE: Zaređeni prvi trajni đakoni Zagrebačke nadbiskupije
Anton Tamarut: Možda mlatimo vjetar
U Crkvi, kao i u svijetu, ima mnogo pametnih »pametnih« koji savršeno znaju što bi sve trebalo učiniti da bude bolje, i tko bi trebao učiniti; premalo je, međutim oni koji mudruju i ne dijele dužnosti drugima, nego su sami spremni podmetnuti leđa, te osobnom žrtvom posvjedočiti za humanije odnose i u Crkvi i svijet.
Marijana Jakovljević: Za trajni dijalog ljubavi
Razgovor s dr. Peterom Kuzmičem, teologom, bibličarem, etičarom, zauzetim ekumenistom, dekanom baptističkog Evanđeoskog teološkog fakulteta, profesor u Bostonu i na mnogim fakultetima širom svijeta…
Vladimir Pavlinić: Stalna na tom svijetu samo mijena jest
V. Martinac: O pokojnoj javnoj kritičnosti
Krsto Cviić: Intelektualci na provjeri
Adalbert Rebić: Josip Misirski u svjetlu povijesti
Što misle povjesničari i egiptolozi Josipa Misirskog (Egipatskog)? Više-manje isto što i o povijesti izraelskih radozatčetnika. Prema Wellhausenovoj teoriji, nastanak Josipove povijesti treba pripisati kraljevskim pismima koji su djelovali u Jeruzalemu, u Judeji, za vrijeme kralja Salomona (10. st. Pr. Krista.
S