Kana, kršćanska obiteljska revija, srpanj-kolovoz 2009.

Autori:

-- --
8,85 kn
s PDV-om

IZ SADRŽAJA:

Josip Grbac: Svećenička godina: povrat povjerenja u svećeništvo. Sveopća Crkva ulazi u Svećeničku godinu koja je, po zamisli pape Benedikta XVI., posvećena svećenicima. Riječ je dakle o godini koja bi trebala naše misli, molitve, propovijedi i djelovanje usmjeriti prema svećeničkom pozivu i službi, ali i prema onome što i kakva bi trebala biti osoba koja obnaša ovu službu.

Od Kane do Kane

Gen Rosso u Hrvatskoj

Susret uz Dan medija

Nagrade Pasionske baštine

SKD Prosvjeta obilježila 65. obljetnicu

Matija Maša Vekić: 40. obljetnica Instituta za teološku kulturu laika u Zagrebu

Suzana Peran: Sveti Mucijan Marija Wiaux Uzor odgajatelja djece i mladeži 1 srpnja

Stjepan Baloban: Svećenička godina: susret sa stvarnošću. Svećenici su ljudi, javni djelatnici, od kojih se očekuje da reknu pravu riječ u pravo vrijeme, da budu pravedni, nepristrani, otvoreni za suradnju sa svim ljudima dobre volje, spremni pomoći i, što je u današnje vrijeme veoma važno, da ono što govore svjedoče u konkretnom životu

Anton Tamarut: Teologija i poezija. () Čini se da je teologija upravo po svojim glavnim izvorima spoznaje bliža svijetu umjetnosti nego svijetu znanosti. S tim u vezi vrlo je zanimljivo mišljenje kardinala Tomáša Špid­ka, vrsnoga znalca istočne duhovnosti i kulture, na koji sam naišao u knjizi razgovora koje je vodio Jan Paulus, a koju je godine 2008. godine na hrvatski, pod nazivom http://www.ks.hr/knjizara.php?id=1332 Hodočasnikova duša objavila Kršćanska sadašnjost. Tamo, naime, u poglavlju Ljepota će spasiti svijet, kardinal Špidl­k doslovno kaže:Još od samog početka religija je bila zaručnica umjetnosti ()

Marijana Jakovljević: RAZGOVOR Katolici obaju obreda moraju se upoznati. Razgovarali smo sa novim križevačkim biskupom mons. Nikolom Ninom Kekićem, vladikom Križevačke eparhije. Uz iskrene čestitke za imonovanje i posvećenje za biskupa koje će se održati 4. srpnja u katedrali u Križevcima, željei smo saznati nešto više o našoj grkokatoličkoj braći.

Bono Zvonimir Šagi: Karizmatici u Crkvi. Ovoj temi može se prići općeg teološko-teorijskog stajališta, i tada ona ne predstavlja nikakav poseban problem. U Crkvi su uvijek bili i jesu aktivni također i karazmatici. Ali ako ovoj temi priđemo s više praktičnog, konkretnog vremenskog rakursa, karizmatici su u Crkvi uvijek i određeni problem tko je i što karizmatik

M. I A. Ivanjek: OBITELJ Volim i postojim

Vladimir Pavlinić: Taj iznakaženi Krist izgleda kao ja - Jučer dobri susjedi danas pomamni ubojice

V. Martinac: Razlog za bijeg

Krsto Cviić: Tko je savjest nacije?

Adalbert Rebić: Prošao zemljom čineći dobro i ozdravljavajući sve kojima bijaše ovladao đavao. U Bibliji otkrivamo nešto drugačiju sliku Boga nego što je ona koju imaju neki kršćani. Mnogi su kršćani iz Svetoga pisma preuzeli smo jednu stranu Božjega lica, drugu sa zanemarili. Previše su inzistirali na slici Boga kakav se otkriva
1004434
0
Kršćanska sadašnjost
Zagreb,2009., br. 434
Meki
2009.
20,8 x 27,5 cm, 76 s
Časopisi