Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba
Predstavljena nova knjiga mons. Nikole Eterovića
Preporuka TOP 7 knjiga kršćanskog nadahnuća za čitanje u srpnju
Aldo Sinković za Kanu: Katkad sam mislio da mi je Bog 'pokvario planove'
Nova knjiga mons. Nikole Eterovića: 'Tiha moć. Diplomacija Svete Stolice'
Pet je talenata primio – drugih je pet talenata stekao!
Prije deset godina, 20. veljače 2014., u 50. godini svećeništva preminuo je teolog i svećenik, prebendar, erudit, poliglot, prof. dr. sc. Adalbert Rebić. Nimalo lak zadatak za biografe kad budu dokumentirali što je sve radio i koje je funkcije u Božjem vinogradu marljivo i zdušno obavljao ovaj neumorni Božji poslenik. Prve, sažete biografske podatke neposredno nakon Rebićeve smrti napisali su Tonči Matulić i Mario Cifrak u Bogoslovskoj smotri. Najkraće rečeno, kao teolog A. Rebić bio je profesor biblijskih znanosti, semitskih jezika i arheologije, autor velikoga broja znanstvenih i stručnih radova te više od 30 knjiga, prevoditelj, urednik brojnih biblijskih izdanja, uključujući Opći religijski leksikon. Jedno je vrijeme bio urednik časopisa Bogoslovska smotra i Svesci – Kršćanska sadašnjost te voditelj Teološko-pastoralnog tjedna. Organizirao je hrvatsku sekciju na međunarodnim mariološko-marijanskim kongresima. Za svoj je rad dobio priznanja Društva hrvatskih književnih prevodilaca (nagradu za životno djelo) i HAZU-a (nagradu za doprinos u području društvenih znanosti).
Nakon povratka s poslijediplomskoga studija u Rimu privukao je pozornost već svojim prvim knjigama, pokazujući zanesenost idejama Drugoga vatikanskog koncila da se Riječ Božja treba približiti svakom čovjeku. Osobitu je pozornost izazvala u to vrijeme u Hrvatskoj inovativna i polemična knjiga Isusovo uskrsnuće. I danas je privlačna zbog jasne poruke o tome da je riječ o otajstvu vjere kojim vjernici prihvaćaju proslavljenoga Krista uzdignuta u savršeniji, transcendentan život, ali i o tajni povezanoj s eshatološkim uskrsnućem vjernih mrtvih. Na kraju knjige poručio je: "Želio bih da i mi, kršćani današnjice, čvrsto zadržimo neuzdrmanu vjeru u Kristovo uskrsnuće." U daljnjoj spisateljskoj djelatnosti obrađivao je brojne teme o biblijskoj prapovijesti, prorocima, psalmima, Isusu Kristu, blaženstvima, Očenašu, biblijskoj arheologiji, Jeruzalemu…
Neizbrisiv je trag ostavio A. Rebić u povijesti djelovanja Kršćanske sadašnjosti, izdavačke kuće Zagrebačke nadbiskupije, pridruživši se velikanima Josipu Turčinoviću, Vjekoslavu Bajsiću i Tomislavu Janku Šagi-Buniću, koji su gradili temelje na kojima će se Kršćanska sadašnjost ostvariti kao najveći crkveni izdavač i nakladnik, prepoznatljiv i izvan granice Hrvatske. Niz je godina u Kršćanskoj sadašnjosti bio urednik biblijskih izdanja, a potom u dvama navratima i njezin direktor.
Mnogi se A. Rebića sjećaju kao nenadmašnog poznavatelja Svete zemlje u koju je na 116 putovanja poveo više od 6000 hodočasnika. S jednakim je žarom uvijek iznova hodočasnike (i studente teologije), nesebično dijeleći svoje znanje, vodio biblijskim krajolicima kojima je Isus prije više od 2000 godina hodio, propovijedao, ozdravljao. Ne iznenađuje što su ga neki zvali rabbi (učitelj). Za svakog je vjernika hodočašće po Svetoj zemlji bilo posadašnjenje Isusova života i njegova nauka, intiman susret s Kristom prijateljem, Kristom bratom, Kristom Iscjeliteljem, Kristom Otkupiteljem. Svaka misa koju je A. Rebić predslavio u Svetoj zemlji bila je duboko proživljena i nezaboravna Kristova gozba – praslika nebeske Gozbe.
Adalbert Rebić jedan je od rijetkih hrvatskih svećenika koji su se uključili u politički život, vjerujući da tako služe narodu i domovini (spomenimo samo Jurja Haulika, Franju Račkog, Đuru Smičiklasa, Josipa Jurja Strossmayera). Uz dopusnicu dobrog pastira kardinala Franje Kuharića odazvao se pozivu Vlade RH da u vrijeme Domovinskog rata bude Predstojnik Vladina ureda za prognanike i izbjeglice, a potom i ministar bez lisnice zadužen za humanitarna pitanja. Autor je knjige Sve moje izbjeglice kojom je iz prve ruke progovorio o njihovu zbrinjavanju. Bio je i svjedok obrane na sudištu u Haagu. Neki su ga vidjeli na mjestu veleposlanika u Državi Izraelu, ali tu ideju nije prihvatio. Predsjednik RH odlikovao ga je Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, redom Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske te Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
Profesoru Rebiću posebnu zahvalnost izrazili su Mario Cifrak i Nikola Hohnjec posvetivši mu zbornik radova Neka iz tame svjetlost zasine!
Poštovani profesore Rebiću, rabbuni, dok danas razmišljamo o Vašim djelima, sa zahvalnošću njegujemo trajna sjećanja koja vrijeme ne može izbrisati.
Doviđenja u nebeskom Jeruzalemu, jer time potvrđujemo i svoju vjeru u uskrsnuće.
Knjige dr. sc. Adalberta Rebića u izdanju Kršćanske sadašnjosti pogledajte ovdje.