Odredbe crkvenih partikularnih sabora i dijecezanskih sinoda važne za vjerski život katolika

Odredbe crkvenih partikularnih sabora i dijecezanskih  sinoda važne za vjerski život katolika na području Hrvatske i  Bosne i Hercegovine

100,00 kn
s PDV-om

U ovoj knjizi riječ je o znanstvenoj autorskoj knjizi koja popunjava jednu prazninu, budući da kod nas dosad takva tema nije obrađivana, te predstavlja obogaćenje osobito za kanonsko-pravnu i povijesnu literaturu.

 Više partikularnih crkvenih sabora u vremenu od 4. st. (Sirmijski sabori) do 16. st. (Zadarski sabor, g. 1579.), i mnoge dijecezanske sinode, naročito tijekom 16., 17. i 18. st., te jedna na početku 19. i nekoliko u prvoj polovici 20. st., održano je na prostoru današnje Hrvatske i dijela Bosne i Hercegovine, odnosno nekadašnjeg Zapadnog Ilirika i rimskih provincija Panonije i Dalmacije. Zna se uglavnom u kojim su mjestima sabori održani, tko je na njima sudjelovao, o čemu se na njima raspravljalo i što su odlučili ili odredili; zna se i za dijecezanske sinode, koji biskupi su ih sazivali, kada i gdje su održane, a za priličan broj njih se zna i kakve su odredbe donijele.

Biskupi su na saborima i dijecezanskim sinodama donosili odredbe o mnogim i različitim stvarima, poput ovih: neka doktrinarna pitanja kršćanske vjere i pitanja crkvenog ustroja i vršenja vlasti, nemiješanja klera u svjetovne poslove i neuplitanja laika u crkvene stvari i poslove, o bogoslužju i sakramentima; o propovijedanju i vjerskoj pouci; o ćudorednom životu klera; crkvenim vremenitim dobrima i njihovu čuvanju i upravljanju; o desetini, nadarbinama i njihovu podjeljivanju; zatim o crkvama, oltarima i grobljima; o ćudoređu i vjerskom životu laika i slično i mnoge druge.

Odredbe koje su donesene na pojedinim našim saborima i dijecezanskim sinodama pokazuju kako je trebalo djelovati ili kršćanski živjeti, pa dosljedno tome i kako se djelovalo i živjelo, ali govore i o tome kakvih je loših pojava i ponašanja bilo i što je trebalo ispravljati ili odstranjivati. A važnost pojedinih sabora i dijecezanskih sinoda ovisila je, dakako, od pitanja koja su na njima razmatrana, od donesenih odluka ili odredaba te od utjecajâ koje su te odluke i odredbe vršile u svakidašnjem životu.

Iako je riječ o znanstvenom djelu koje će zanimati crkvene pravnike, povjesničare i ostale teologe, a budući da je dosta čitljivo i razumljivo, bit će zanimljivo i širem čitateljstvu.

9050300
978-953-11-1169-0
Kršćanska sadašnjost
1. izdanje, Zagreb
Meki
2020.
16,5 x 24 cm; 217 str.