22. obljetnica smrti kardinala Franje Kuharića

Duboki mislilac i dobar propovjednik, kardinal Kuharić je doživljavan kao čovjek bez trunke mržnje, uvijek potaknut misionarskim žarom, spreman iskoristiti najsuvremenija sredstva komunikacije, kao i ona najtradicionalnija, propovijedi, kako bi prenio svoju poruku pomirenja koju je narod rado slušao jer je shvaćao da propovijeda cijelim svojim bićem.

mons. Giorgio Lingua 

Kardinal Franjo Kuharić jedan je od najvećih sinova Katoličke Crkve u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Bio je ključna pastirska figura u prijelomnim povijesnim trenutcima Katoličke crkve i hrvatskoga naroda u drugoj polovici 20. stoljeća, a posebno početkom devedesetih godina 20. stoljeća tijekom Domovinskoga rata i osamostaljenja Republike Hrvatske. Preminuo je na današnji dan (11. ožujka) 2002. godine u 83. godini života. Kršćanska sadašnjost nedavno je objavila zbornik Život i djelo kardinala Franje Kuharića s istoimenoga znanstvenog teološkog simpozija održanog u Zagrebu 1. i 2. srpnja 2022. godine (ur. Tonči Matulić, Ana Biočić, Branko Murić) iz kojega donosimo ulomak vezan uz nadbiskupa Kuharića i razvoj Kršćanske sadašnjosti, o čemu je pisao glavni urednik i direktor Kršćanske sadašnjosti, dr. sc. Stjepan Brebrić:

„U trenutku demokratskih promjena i stvaranja suverene i slobodne hrvatske države zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić odigrao je, zajedno s tada vodećim ljudima u KS-u, još jednu povijesnu ulogu u njezinu suvremenome razvoju, kad je tu crkvenu ustanovu svim potrebnim crkvenim i društveno-pravnim aktima reorganizirao kao Društvo s ograničenom odgovornošću za nakladničku i tiskarsku djelatnost, u skladu s novim zakonodavstvom. Iskustvo iz prethodnoga sustava, kakav god on bio – u kojem je ipak, primjerice, knjigovodstvo bilo gotovo javno i podložno raznim nadzorima i inspekcijama, zbog čega je poslovanje KS-a trajno težilo transparentnosti, poslovnoj i financijskoj urednosti – koristilo je u takvome preustroju ustanove. Ne treba u istom tom značenju previše isticati ni nakladničku respektabilnost koja KS prati na civilnome području od njezinih početaka, na isti način kao što to vrijedi i na crkvenome području. Kardinal je htio takvu izdavačku kuću koja se razvija na crkvenom i društvenom području, u svijetu znanosti i kulture, kao spona vjere, kulture i znanosti. Potvrdio je njezin Statut, odobrio akte društva, imenovao upravna i nadzorna tijela u skladu s takvim temeljnim zadaćama i ciljevima. Kod toga se može primijetiti i ovo. Prvo, kardinal Kuharić, čini se, nimalo ne dvoji oko toga da i daljnji razvoj ustanove u novim društvenopolitičkim i crkvenim okolnostima može mirno, s dobrim razlozima povjeriti istim onim ljudima koji su u nju već bili ugradili velik dio svojih života i prije i tijekom i nakon TDKS-a. Redom su to najprije bili članovi TDKS-a, svećenici i laici, a kasnije, nakon smrti prof. Vjekoslava Bajsića, od nadbiskupa Kuharića imenovana Skupština zamolila ga je da se na profesorovo mjesto postavi osoba od njegova i inače velikoga povjerenja, a to je mons. Vladimir Stanković, koji je doista tijekom svih godina plodno i konstruktivno surađivao s vodećim ljudima (TD)KS-a.

Osim u redovitoj komunikaciji s vodstvom KS-a, tih posljednjih godina svoje mjerodavnosti za ustanovu kardinal Kuharić je u raznim prigodama poticao njezine djelatnike u poslovnome i crkvenome angažmanu i s optimizmom gledao u njezinu budućnost. (…)

Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić svojim je postupanjem u prijelomnim trenutcima razvoja KS-a kroz punih 27 godina mjerodavnosti davao neizmjeran doprinos ne samo tomu razvoju nego se njemu osobno, uslijed unutarnjih i vanjskih (ne)prilika, u kojima je pružao čvrst i siguran oslonac, doista može zahvaliti sam opstanak te crkvene izdavačke kuće“, piše dr. sc. Stjepan Brebrić u članku „Nadbiskup Franjo Kuharić i razvoj Kršćanske sadašnjosti“, objavljen u zborniku Život i djelo kardinala Franje Kuharića.